Kategorija: Znanstveni radovi
Kritika islamskog fundamentalizma Akeela Bilgramija – Luka Kopčić
I
ako problematični u svom definiranju i razgraničavanju, identiteti uvelike oblikuju ljudske živote, svakodnevice, ljudsko razumijevanje samih sebe i drugih te snažno utječu na razvoj povijesti i međuljudskih odnosa. Posjedovanje izvjesnog identiteta, osjećaj pripadanja pojedinoj identitetskoj skupini s jedne strane može osnažiti pojedinca i djelovati kohezivno za samu skupinu, no isto tako može imati i razorne konzekvence, počevši od krute distinkcije mi-oni koja dozvoljava jako malo ili uopće ne dozvoljava pregovaranja. Akeel Bilgrami, utjecajni indijski filozof i profesor na Sveučilištu Columbia u New Yorku, smatra da je identitet upravo nešto o čemu se može (i trebalo bi) pregovarati. Kontekst njegova interesa po pitanju islamskog identiteta o kojemu toliko mnogo piše oblikovan je i prijašnjim političkim zanimanjem za reformu Islama. On će prije izlaganja svojih pogleda na budućnost Islama ponuditi kritiku islamskog fundamentalizma, progovarajući o simptomatičnim mjestima i karakterističnim fenomenima u islamskoj povijesti, kulturi i društvu.
Umjetnost i znanost – Luka Paušić
Etnografski film temelj je istraživačke metode vizualne antropologije. Nalazi se na razmeđi umjetnosti i znanosti, mnogi su ga pokušali definirati ali u tome nisu uspjeli. Etnografski film star je koliko i film sam. Sve do sredine šezdesetih godina bio je korišten u nastojanjima antropologije da se dokaže kao pozitivistička znanost u čemu zbog stalnih problema objektivnosti nikada u potpunosti nije uspio. Film nikada ne može biti objektivan, jer uvjek netko upravlja kamerom; montaža je na djelu i tokom samog snimanja, u trenutku kada odabiremo gdje, kako i što ćemo snimati. Ulazak Clifforda Geertza i prokazanja antropologije kao interpretativne znanosti u potpunosti otklanja ideju antropologije, a time i etnografskog filma kao posve objektivnih prikaza realnosti. Stavlja se naglasak na kontekstualizaciju, opservacijski film – pokušaj da se fenomen snima kao da nema kamere – propada kao projekt. Utoliko upravo antropologija, odmičući se od objektivnosti, dopušta ulazak subjektivnog, pokušaja da nam približi nepoznato i različito, ukratko, ono Drugo.
Transmetropolitan – Analiza slike – Luka Paušić
Analizom ću pokušati dokazati snagu kojom medij stripa može izraziti osnovni krik djelatne kritike. Medij stripa, nesputan brzinom kretanja filma ili statičnošću pukih slova na papiru čitatelju ostavlja izbor trajanja svakog panela, dok slike stoje zamrznute, spremne za svaku nuancu ispitivanja i promatranja. Njihova nepokretnost, težina liinija, boja, papir pod prstima i tom na koljenima, neišarana zvučnom kulisom, smještaj fumeta – ostavljeno na mislost čitatelju. Uz to, ukazati ću na materijal na koje se aanalizirani strip oslanja, točke kontrakulture i kulture iz kojih crpi svoju snagu.Upravo su te poveznice i vektori posebno vidljivi u ovom stripu, čiste od ikakvih pretenzija, apstrakcije i intelektualiziranja.
Read More
Tumačenje kultura – Luka Paušić
Clifford Geertz spominje ljudsko ponašanje kao većinom simboličku radnju, simboličku akciju. U ovom je tekstu na granici dvaju paradigmi; one semiotičke za čije je etabliranje i oživotvorenje velikim djelom zaslužan, i one sociološke, na tragu teorije Maxa Webera[1], što se može iščitati i njegovim izborom danjeg školovanja, ne samo kao dopuna filozofiji čije je koncepte i pristupe želio koristiti u odnosu na svjetovnije teme koje je mogao empirijski dotaknuti. Kreće se Weberovim stopama u potrazi za značenjima kroz koja će doći do “odgovora koje su drugi ljudi dali na naša pitanja”.
Sama definicija “Vjerujući, zajedno s Maxom Weberom, da je čovjek životinja koja visi u mrežama značenja što ih je sam ispleo, ja kulturu doživljavam poput tih mreža, pa stoga njihova analiza ne treba biti eksperimentalna znanost koja traga za zakonitostima, nego interpretativna znanost u traganju za značenjem.” izvučena je iz konteksta u kojeg ga je Weber smjestio, unutar ideje budućeg željeznog kaveza kojeg nosi racionalizacija i birokracija kao njezina bitna odrednica. U toj pesimističnoj viziji budućnosti Weber predviđa sve veću birokratizaciju, koja je ultimativni aparat racionalizacije, hladan i impersonalan. To je izvučeno iz konteksta jer je Geertz bio doktorski student Talcotta Parsonsa, velikog predstavnika funkcionalizma u sociologiji i zalagatelja za društveni status quo, preko kojeg je Geertz došao do Weberove definicije. Parsons na njega ima velik utjecaj, što se može isčitati iz naslova i tema eseja sadržanih u “Tumačenju kultura” (1973.) i “Local Knowledge” (1983.).
Geertz ovim tekstom utječe na akademske diskurse, isprva antropologije, gdje nekoliko godina izdržava napade, a desetak godina kasnije i u sociologiji, kada se taj pristup i počinje izvlačiti iz konteksta etnografije i nazivati semantičkim pristupom. Miče fokus s strukture na ljude same, s njihovim emocijama i reakcijama što u tekstu i sam ocrtava koristeći primjer Gilberta Rylea[2]; brzo stiskanje i opuštanje kapka jednog oka. Promatrano bez konteksta, kontrakcije mogu značiti jedino tik, ali s kontekstom mogu imati čitav niz značenja.
Viralne kampanje – fenomen koji osvaja marketinšku i društvenu sferu
U suradnji sa studenticom Odjela za kulturologiju Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku nastao je ovaj rad o viralnim kampanjama koje su pronašle svoje mjesto u medijskom prostoru. Rad donosi pregled povijesti viralnih kampanja kao i načine njihova širenja. S ciljem što kvalitetnijeg istraživanja navedene teme intervjuirale smo Miroslava Vargu, certificiranog trenera Google AdWords-a koji je svojim odgovorima dao doprinos u razumijevanju ove teme. Smatramo kako je tema viralnog marketinga u Hrvatskoj još uvijek neistražena stoga smo intervju priložile u cijelosti.
Fenomen društvene isključenosti
Društvena isključenost je jedan od gorućih problema današnjice. Iako se ovaj koncept odnosi uglavnom na pojedince koji su, uglavnom ne svojom krivnjom, postavljeni na sam rub, na margine društva, može se ustvrditi da su danas u svijetu i neke cijele države postavljene na rub društva te da se mogu svrstati pod ovaj koncept. Kada kažem neke, ne mislim na manji broj, već na sve zemlje koje zapad svrstava pod Druge, na sve zemlje trećeg svijeta. Ipak, u svom se seminarskom radu neću baviti tim državama, nego ću prije svega teoretske postavke društvene isključenosti pokušati primjeniti na hrvatsko društvo. S obzirom da za dvadesetak dana ulazimo u Europsku Uniju, a brojimo više od tristo tisuća nezaposlenih[1], što predstavlja samo dno Unije, mislim da je društvena isključenost kod nas izrazito prisutna i da se o tom problemu ne smije šutiti.
Tako sam seminarski rad podijelio na jednu veću i dvije manje tematske jedinice. U najvećem ću dijelu, referirajući se na tekst Željke Šporer o društvenoj isključenosti, iznositi teoretske postave o definiciji, izvorima i tipologiji ovog koncepta, ali i o globalizaciji koja čini se, pomalo iznenađujuće, sve više odvaja bogate od siromašnih, uključene od isključenih. U naredna dva kraća dijela, izložit ću pojedine rezultate istraživanja koja govore o Hrvatskoj i ostalim “balkanskim” zemljama u procesu tranzicije i o tome kako njihovi stanovnici gledaju na problem siromaštva, nezaposlenosti i čemu se nadaju u budućnosti. Iz rezultata se da naslutiti da balkansko društvo na sebe gleda kao izrazito isključeno. U posljednjem ću dijelu, također referirajući se na pojedina istraživanja, progovoriti o dva najčešća oblika isključenosti, tj. isključenih zajednica u Hrvatskoj, a to su obitelji u kojima su radnici, koji su najčešće muškarci, siromašni te kućanstva bez zaposlenih, koja se nalaze u još težoj poziciji od prethodnih.
Ana Marković Čunko: Križarski ratovi
Tisućama godina Svetom zemljom i Bliskim istokom tekle su rijeke krvi. Na tom području ostali su ožiljci bitke vođene između tri svjetske religije. Međutim, najveći ožiljak ostavio je rat između kršćana i muslimana koji je krenuo krajem XI. stoljeća i koji je trajao dvije stotine godina.
Ulog je bio mali komad zemlje dug nekoliko stotina kilometara, ali koji je nudio najveću nagradu – Jeruzalem. Ovaj sveti rat prešao je u legendu, ali bilo je onih koji su ga vidjeli i doživjeli vlastitim očima. Veliki kroničari iz dva različita svijeta, kršćanskog i muslimanskog, pisali su o velikim podvizima, bitkama i ratnicima, o ljudima koji su život položili za svoga Boga. To je bio sukob dviju velikih religija, sukob između polumjeseca i križa. To su bili križarski ratovi.
Sličnosti i razlike ljudi i životinja s obzirom na jezik; Ajduković Ana
Ljudi se već stoljećima smatraju vrhuncem kreacije, nekom nadređenom vrstom na Zemlji. Međutim, proširivanjem spoznaja o životu drugih životinja uočavaju se brojne sličnosti. Razlika između ljudi i drugih životinja po mnogočemu je zapravo stvar stupnjevanja, a ne nekog nepremostivog jaza. Mary Midgley kaže kako već koristeći sam naziv životinja mi koristimo a class kojoj svi pripadamo, a s druge strane tim nazivom obilježavamo nešto čemu ne pripadamo i u odnosu na što se ljudsko biće drži superiornim te ustraje u isticanju razlika.Važno područje oko kojeg se vode mnogobrojne rasprave o sličnostima i razlikama ljudi i životinja jest jezik, odnosno upotreba jezika. Jezik se smatra jedinstvenim ljudskim obilježjem, jednim od najačih ljudskih alata u organizaciji života, no možemo li sa sigurnošću utvrditi kako životinje nemaju svoj jezik, odnosno možemo li držati do odvojenosti čovjeka i životinja s obzirom na njegovu upotrebu? Je li ono granica koja nas odvaja ili spaja i postoji li uopće granica koja svjedoči našim razlikama pitanja su koja se postavljaju kao glavna vodilja ovom seminarskom radu, a cilj je ponuditi neke od mogućih odgovora.
Kao glavni fokus uzet je odnos dupina i ljudi te će se upravo pomoću analize njihovih razlika i sličnosti s obzirom na način uporabe jezika pokušati pronaći rješenja. Drugi dio rada prezenirat će kratko istraživanje provedeno u obliku intervjua na uzorku od osam ljudi s područja grada Rijeke kojim se željela otkriti informiranost i osobno iskustvo ispitanika s obzirom na spomenute životinje.