Kategorija: Obrazovanje i znanost

Odsjek za kulturalne studije

Nastali sredinom 60-tih godina prošlog stoljeća u Velikoj Britaniji, kulturalni studiji su interdisciplinarno područje istraživanja društva i kulture smješteno na dodiru društvene i književne teorije, odnosno društvene znanosti i humanistike. Karakterizira ih disciplinarna i metodološka raznovrsnost te društvena i politička angažiranost na strani marginaliziranih slojeva društva.

Kulturalni se studiji odlikuju obuhvatnošću i kritičkim duhom, ali i posve specifičnim metodološkim perspektivama na presjecištu poticaja iz klasične sociologije i kulturalne antropologije sa suvremenim stanjem kulturalno-teorijske debate, te srodnim i preklapajućim područjima studija književnosti, komunikologije, mediologije, rodnih studija, postkolonijalnih studija, filmskih studija itd. Stoga su privlačni većem broju studenata koji studijem žele ostvariti individualizirani obrazovni profil s polivalentnom vertikalom, koji je prilagođen novim potrebama dinamiziranog međunarodnog tržišta rada.

Sve su veći zahtjevi za upravo takvim obrazovnim profilima u svim institucijama koje se uključuju u kulturni život zajednice, od onih koje su njezini kreatori, do onih koje su njezini provoditelji. Djelatnosti se sve više povezuju i prožimaju: primjerice, izdavaštvo, odnosno muzejska, arhivistička ili bibliotečna djelatnost danas moraju pratiti domete mnogih disciplina u međusobnom prožimanju; organiziranje i menadžment kulturnih manifestacija iziskuje već i znanstveni uvid u multimedijalnost suvremene zbilje, njezinu povijesnu evoluciju i aktualnu usmjerenost; na svim razinama obrazovnoga sustava, ali i sustava uopće javlja se potreba za visokoupućenim i znanstveno kvalificiranim kreatorima novih integracijskih procesa među pojedinim područjima.

Odsjek za kulturalne studije, kao prvi takav studij u Hrvatskoj, osnovan je 2004./2005. ak. god. zahvaljujući ponajprije iznimnom trudu i energiji Marine Biti i njezinih suradnika (Aleksandra Mijatovića, Aljoše Pužara, Danijele Borovac) s Odsjeka za kroatistiku. Te je godine upisano 40-tak vrlo motiviranih studenata, a u realizaciji nastave sudjelovali su kolege s Odsjekâ za kroatistiku, filozofiju, pedagogiju i povijest. Neprocjenjiv doprinos studiju dali su brojni vanjski suradnici: Nenad Ivić, Dean Duda, Vladimir Biti, Stipe Grgas, Ognjen Čaldarović, Biljana Kašić, Vesna Girardi Jurkić, Nada Švob Đokić, Velimir Visković, Branko Mijić i brojni drugi. S vremenom se Odsjek i kadrovski osnažio znanstvenicima različitih struka i znanstvenih orijentacija, tako da u 2018. god. ima sedamnaest zaposlenih, od redovitoga profesora do asistenta, te nekolicinu vanjskih suradnika. Od 2009. god. tajnica Odsjeka je Odri Bradaschia, dobra duša Odsjeka i osoba koja – kao što poslovica kaže – drži (najmanje) tri kuta Odsjeka.

Riječki je program kulturalnih studija nikao na rezultatima provedene komparativne analize postojećih programa kulturalnih studija na međunarodnom akademskom tržištu. Usporedbom kako prednosti, ali i manjkavosti pojedinih ponuđenih rješenja, te uzimajući u obzir specifičnosti vlastita podneblja, ovaj se program i predložene promjene ustrojavaju s ciljem uspostavljanja načela zaokruženosti, ali ekstenzivnosti. S jedne strane, program se nudi kao integrativna silnica studiranja Filozofskom fakultetu, ali ugrađuje u sebe podjednako i načelo otvorenosti spram mogućnosti daljnjeg širenja, kako uvođenjem novih izbornih kolegija, tako i budućim pokretanjem poslijediplomskog doktorskog segmenta.

U dijakronijskoj se perspektivi osnivanje kulturalnih studija iščitava kao dijalektički logična etapa opisana razvoja Filozofskog fakulteta. Studij svoje uporište nalazi u uspostavljenoj programskoj raznolikosti naše ustanove (programi hrvatskoga i stranih jezika te književnosti, povijesti, filozofije, povijesti umjetnosti, informatologije, pedagogije, psihologije… ) koja je na sadašnjem stupnju svojega razvoja generirala i kadrovsku osnovu za izvođenje predloženog programa. Istovremeno i povrh toga predloženi studij svim tim korespondirajućim programima nudi suvremen razvojni poticaj i prema njima se dijalogično otvara. Riječ je o takvu studijskome konceptu koji može, želi i pozvan je poslužiti kao svojevrsni katalizator dinamizaciji i razvoju humanističkih, ali i društvenih disciplina na Filozofskome fakultetu i na Sveučilištu, dakle obavljanju visokovrijedne društvene funkcije unapređivanja akademske, a ne manje od toga i društvene zbilje.

Djelatnici

Pročelnica: doc. dr. sc. Sarah Czerny, e-mail: sczerny@ffri.hr

ECTS i Erasmus koordinator: dr. sc. Boris Ružić, e-mail: bruzic@uniri.hr

Tajnica Odsjeka: Odri Bradaschia, Telefon:  051/265-692, e-mail: obradaschia@ffri.hr

Web stranica Odsjeka za kulturalne studije: https://cultstud.ffri.hr/

Redoviti profesori
Nikola Petković	npetkovic@ffri.hr	051/265-693	F-809
Izvanredni profesori
Diana Grgurić Hajrudin Hromadžić Vjeran Pavlaković Katarina Peović Vuković	dgrguric@ffri.hr hhromadzic@ffri.hr vpavlakovic@ffri.hr kpvukovic@ffri.hr	051/265-706 051/265-697 051/265-705 051/265-700	F-812 F-810 F-804 F-814
Docenti
Nenad Fanuko Sanja Puljar D´Alessio Sarah Czerny Zvjezdana Vrzić Ozren Pupovac Iva Žurić Jakovina	nfanuko@ffri.hr spuljar@ffri.hr sczerny@ffri.hr zvrzic@ffri.hr ozren.pupovac@uniri.hr izuric@ffri.hr	051/265-694 051/265-691 051/265-695 051/265-699 051/265-698	F-808 F-807 F-807 F-816 F-817 F-815
Poslijedoktorandi
Brigita Miloš Benedikt Perak Boris Ružić	bmilos@ffri.hr bperak@ffri.hr bruzic@uniri.hr	051/265-701 051/265-704 051/265-702	F-816 F-811 F-813
Stručni suradnici na usavršavanju
Emanuela Berić	emanuela.beric@uniri.hr	051/265-696	F-804

Studijski programi

Preddiplomski studij: Kulturologija (jednopredmetni studij)

Diplomski studij: Kulturologija (jednopredmetni studij)

Opis preddiplomskog studija

Diplomski studij

Opis diplomskog studija

Nastavna djelatnost

Prva generacija studenata upisana je na jednopredmetni dodiplomski studij po četverogodišnjem sustavu studiranja, da bi nakon godinu dana – na vlastitu inicijativu i uz odobrenje nadležnog ministarstva – prešli na bolonjski 3 + 2 sustav, tj. preddiplomski i diplomski studij. Time su Kulturalni studiji postali prvi bolonjski studij na riječkom Sveučilištu. Pravi dosezi te promjene pokazali su se dvije godine kasnije kada je trebalo pokrenuti diplomski studij. Odsjek za kulturalne studije postao je laboratorij u kojem se provjeravala organizacijska shema bolonjskih diplomskih studija, koja će tek godinu kasnije biti primijenjena na čitavom Sveučilištu.

Znanja i kompetencije koje prvostupnik stekne završetkom sveučilišnoga preddiplomskog studija omogućavaju praćenje diplomskih programa većine predmeta iz društveno–humanističke skupine (filozofija, sociologija, antropologija, komparatistika, povijest, etnologija), uz odgovarajuće prilagodbe u skladu s konkretnim propisima vezanim uz upise na diplomske studije. Isti se mogu pratiti na Filozofskom fakultetu u Rijeci ili na drugim filozofskim fakultetima u Republici Hrvatskoj. Također, sveučilišni prvostupnik kulturologije može nastaviti obrazovanje prateći različite programe cijeloživotnoga obrazovanja.

Studenti/ce tijekom studija razvijaju sposobnost kulturalne analize, koja uključuje metode prikupljanja i znanstvene obrade podataka, teorijsku refleksiju te sposobnost postavljanja u odnos različitih disciplina i domena, što je osnovna značajka interdisciplinarnoga pothvata karakterističnoga za kulturalne studije. Nadalje, razvijaju sposobnost informiranja, diseminacije znanja i komuniciranja o problemima i rješenjima vezanim za struku zainteresiranim stručnjacima i javnosti.

Završetkom studijskoga programa prvostupnik stječe uvid u temeljna znanja o kulturi, društvenim procesima interakcije, komunikacije i institucionalizacije kulturnih obrazaca te praksama proizvodnje i potrošnje kulturnih dobara. Prvostupnik stječe osnovne kompetencije za tumačenje medijske kulture (uključujući filmsku, izvedbeno–scensku i popularnu kulturu), za bavljenje kulturalnoteorijskom misli (u političko–recentnom i povijesnom smislu), te za analizu procesa identifikacija (koji uključuje nacionalni, klasni, rasni, etnički, spolni i rodni, te jezični identitet).

Završetkom pak diplomskog studija kulturologije studenti/ce stječu niz općih kompetencija, kako instrumentalnih (temeljito opće znanje u području; sposobnost analize i sinteze; sposobnost organiziranja i planiranja…), tako i interpersonalnih (kritičke i samokritičke sposobnosti, timski rad…), te sistemskih (sposobnost primjene znanja u praksi, planiranje i vođenje projekata, projektna inicijativnost i poduzetnički duh…). U smislu specifičnih kompetencija, studenti/ce bivaju osposobljeni za razvijanja novih spoznaja i razumijevanja u polju kulturalne teorije, uočavanje veza i povezivanje kulturalnih teorija i praksi s kulturalnim politikama; korištenje znanstveno-istraživačkih rezultata u cilju unapređenja kulturalnih praksi; izvođenje istraživanja različitih kulturalnih konteksta. Također, stječu se praktične kompetencije u području kulturalnog menadžmenta i kulturalnih industrija (kazališta, muzeji, biblioteke, obrazovne institucije, festivalske uprave), poslovima u nakladništvu i medijima (TV, film, e-izdavaštvo, novinarstvo, urednički poslovi, strateško planiranje), kvalifikacije za upravljanje kulturnim resursima u javnom i privatnom sektoru, za profesionalni angažman u kulturnom i kongresnom turizmu, glasnogovorničkim i protokolarnim poslovima, u tijelima državne i lokalne uprave, međunarodnim tijelima i organizacijama, državnoj administraciji, kulturnoj diplomaciji, u nevladinom sektoru, u privatnim i javnim zakladama, istraživanjima tržišta….

Znanstvena djelatnost

Članovi Odsjeka produktivni su znanstvenici (vidi popis objavljenih knjiga), a Odsjek kao cjelina bio je organizator stručnih simpozija i konferencija. Znanstvena područja u kojima djeluju članovi Odsjeka zaista su raznovrsna: digitalna humanistika, mikrobiopolitika, kompleksni sustavi u kulturi, teorija i kritika ideologije, jezična i diskurzna analiza, sociolingvistika manjinskih i ugroženih jezika, rodni studiji, kultura sjećanja, medijski i filmski studiji, kritička teorija društva, antropologija svakodnevnice, psihoanaliza i kultura, teorije i politika identiteta, interkulturalna komunikacija, kulturalni kontekst glazbe, akustička ekologija, sociodrama te upravljanje resursima u kulturi.

Članovi Odsjeka objavili su 96 znanstvenih članaka i 79 poglavlja u zbornicima.

Znanstveni projekti

Hibridni identiteti i kulture granica (2008- 2013); voditelj Nikola Petković,

Documentazione e rivitalizzazione dei sei idiomi istrioti (2013-); voditeljica Zvjezdana Vrzić,

Očuvanje vlaškog i žejanskog jezika (2007-); voditeljica Zvjezdana Vrzić,

Documentatoin of the Vlashki/Zheyanski Language (2012-2018); voditeljica Zvjezdana Vrzić,

Dekonstrukcija povijesno glazbenih iskustava (2013-2016); voditeljica Diana Grgurić,

Framing The Nation and Collective Identity in Croatia (2014-2018); voditelj Vjeran Pavlaković,

Erste Lectures, ErsteStiftungiWUSAustrija(2010-2011); voditelj Vjeran Pavlaković.

Topoteka Rijeka; Laboratorij za istraživanje kulturne složenosti; voditelj Benedikt Perak; http://rijeka.topoteka.net

EmoCnet; voditelj Benedikt Perak; http://emocnet.uniri.hr/

Knjige

Autorske knjige

Petković, N. (2010). Identitet i granica, Zagreb.

Petković, N. (2009). A Central Europe of Our Own, Frankfurt AM.

Grgurić, D. (2010). Glazba i riječ, Rijeka.

Grgurić, D. (2010). Tvornica privida, Rijeka (s Marinom Biti).

Pavlaković, V. (2016). Yugoslav Volunteers in the Spanish Civil War, Beograd.

Pavlaković, V. (2014). The Battle for Spain Is Ours: Croatia and the Spanish Civil War, 1936-1939, Zagreb.

Hromadžić, H. (2014). Medijska konstrukcija društvene zbilje, Zagreb.

Hromadžić, H. (2008). Konzumerizam, Zagreb.

Peović Vuković, K. (2016). Marx u digitalnom dobu, Zagreb.

Peović Vuković, K. (2011). Mediji i kultura, Zagreb.

Ružić, B. (2012). Fragmenti slike svijeta, Rijeka (sa Sašom Stanićem).

Uredničke knjige

Pavlaković, V. (2017). Escalating into Holocaust, Beograd.

Pavlaković, V. (2017). Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe, Zagreb.

Pavlaković, V. (2012). Confronting the Past: European Experiences, Zagreb.

Vrzić, Z. (s C. Cutler i P. Angermeyer) (2017). Language Contact in Africa and the African Diaspora in the Americas. Amsterdam.

Puljar D’Alessio, S. (2013). Avanture kulture, Zagreb.

Fanuko, N. (2013). Avanture kulture, Zagreb.

Stručne knjige i ostalo

Petković, N. (2006-2016). Harterije I – IV, Zagreb.

Perak, B. (2005). Temeljni lingvistički pojmovi, Zagreb.

Fanuko, N. (2004). Sociologija: udžbenik za gimnazije.

Vrzić, Z. (2009). Croatian: A Complete Course for Beginners (s A. Stojanović), NY.

Odsjek surađuje s inozemnim i domaćim institucijama kao što su fakultet za humanističke studije Sweet Briar College iz Virdžinije (SAD), Oddelek za kulturologijo Fakulteta za družbene vede u Ljubljani, Ustanova Ivan Matetić Ronjgov iz Viškova. U okviru Erasmus programa više desetaka stranih studenata bilo je na razmjeni na Odsjeku, a naši su studenti boravili na sveučilištima diljem Europske unije.

Studenti

Studenti su posebna priča[1]. Aktivistički moment karakterističan za kulturalne studije diljem svijeta najviše je došao do izražaja upravo među studentima riječkih kulturalnih studija: osim već spomenute inicijative za raniji prelazak na bolonjski režim studiranja, naši su studenti bili u prvim redovima studentskih prosvjeda i višetjedne blokade fakulteta 2009. godine („Znanje nije roba!“; „Besplatno obrazovanje za sve!“), što je zauvijek zabilježeno kao važan trenutak studentske kritike razvoja hrvatskog društva.

Zbog lakše koordinacije i institucionalne podrške, osnovali su udrugu studenata ”Inicijativa kulturalnih studija – IKS”, koja je poslužila kao platforma za brojne aktivnosti na fakultetu i u zajednici. Tako su pokrenuti projekt ”S kulturologije na posao!”, program ”F.IKS – Večer kulturalnih studija”, festivali ”Kastav Film Festival” i ”Ženski film festival”, projekt ”Bakanalije”, ciklus koncerata studentskih bendova ”Riff”, organizirano gledanje filmova ”Filmoteka+”, pokrenut je e-fanzin, osnovana je mala knjižnica knjiga i skripti, a organiziran je i niz stručnih predavanja, tribina, stručnih vođenja po gradu, seminara i izleta, aktivističkih radionica, kao i niz drugih kulturno-umjetničkih, medijskih, sportskih, ekoloških i zabavnih programa i projekata. Studenti su također pokrenuli inicijativu uređenja studentskog vrta pored zgrade fakulteta, a posebno mjesto zauzima pokretanje i izdavanje važnog studentskog časopisa ”Drugost”. Zbog raznolikih interesa studenata i povećane potrebe za kulturnom produkcijom u Rijeci, studenti su osnovali još jednu udrugu, interdisciplinarni kolektiv ”Manufaktura”.

Iako je Odsjek za kulturalne studije relativno mlad odsjek, studenti riječkih kulturalnih studija su vrlo brzo dokazali svoju vrijednost u zajednici i na tržištu rada, te tako zauzeli odgovorne pozicije u javnim upravama, medijima, kulturnim ustanovama, udrugama, obrazovnim institucijama, a dio i u privatnom sektoru. Kako bi se omogućilo međusobno povezivanje bivših studenata u svrhu informiranja, poslovne suradnje i promocije, osnovan je alumni klub ”cultEXchange”.

Popis zaposlenika Odsjeka za kulturalne studije od 2004. do 2018.

Amir              Muzur                        2004./2005.

Aleksandar    Mijatović                    2004./2005. – 2007./2008.

Aljoša            Pužar                          2004./2005. – 2009./2010.

Nikola            Petković                     2004./2005. – do danas

Marina          Biti                             2005./2006. – 2007./2008.

Nenad           Fanuko                       2005./2006. – do danas

Katarina        Peović Vuković           2005./2006. – do danas

Danijela        Marot Kiš                   2006./2007. – 2010./2011.

Željka            Jasnić                         2006./2007. – 2012./2013.

Saša               Vojković                     2006./2007. – 2012./2013.

Brigita           Miloš                          2006./2007. – do danas

Sanja             Puljar D’Alessio          2006./2007. – do danas

Ankica           Čakardić                     2007./2008. – 2009./2010.

Danijela        Borovac                      2008./2009. – 2009./2010.

Martina         Kado                           2008./2009. – 2009./2010.

Olgica           Klepač                        2008./2009. – 2012./2013.

Diana            Grgurić                       2008./2009. – do danas

Vjeran           Pavlaković                  2008./2009. – do danas

Iva                 Žurić Jakovina            2008./2009. – do danas

Sarah             Czerny                        2009./2010. – do danas

Hajrudin        Hromadžić                 2010./2011. – do danas

Benedikt        Perak                          2010./2011. – do danas

Boris              Ružić                          2012./2013. – do danas

Ana                Bezić                          2014./2015.

Ana                Smokrović                  2014./2015.

Zvjezdana      Vrzić                           2013./2014. – do danas

Renato          Stanković                    2015./2016. – do danas

Ivan               Cerovac                      2017./2018.

Ozren            Pupovac                     2017./2018. – do danas

Popis vanjskih suradnika Odsjeka za kulturalne studije od 2004. do 2018.

Vladimir        Biti

Klara             Buršić Matijašić

Dean             Duda

Nenad           Ivić

Nenad           Smokrović

Branko          Rafajac

Vesna            Girardi Jurkić

Gianna          Mazzieri Sanković

Tatjana          Vukelić

Vedran          Strčić

Maja             Barac

Jasna             Čapo Žmegač

Snježana        Čolić

Biljana           Kašić

Lea                Lazzarich

Aleksandra    Smolić

Stipe              Grgas

Branka          Blažević

Marta            Berčić

Nikolina         Palašić

Ana                Peraica

Velimir          Visković

Mirjana         Crnić

Ognjen          Čaldarović

Corinna         Gerbaz Giuliano

Dario             Maršanić

Davor            Mišković

Neven            Šantić

Nada             Švob Đokić

Romana        Matanovac

Goran            Moravček

Branko          Mijić

David             Šporer

Kristina          Džin

Tanja             Vučković Juroš

Matko           Botić

Nataša           Hoić Božić

Martina         Holenko

Ivana             Kunda

Emil               Ergedžija

Božidar          Kovačić

Jana               Šarinić

Danijela        Marot Kiš

Giovanni        D’Alessio

Kristina          Blečić

Boran            Berčić

Monica          Priante

Ana                Gavran Miloš

Peter             Stanković

Karmen         Šterk

Mitja             Velikonja

Franc             Trček

Luka              Zevnik

Dunja            Matić