Ana Marković Čunko: Križarski ratovi

Tisućama godina Svetom zemljom i Bliskim istokom tekle su rijeke krvi. Na tom području ostali su ožiljci bitke vođene između tri svjetske religije. Međutim, najveći ožiljak ostavio je rat između kršćana i muslimana koji je krenuo krajem XI. stoljeća i koji je trajao dvije stotine godina.

Ulog je bio mali komad zemlje dug nekoliko stotina kilometara, ali koji je nudio najveću nagradu – Jeruzalem. Ovaj sveti rat prešao je u legendu, ali bilo je onih koji su ga vidjeli i doživjeli vlastitim očima. Veliki kroničari iz dva različita svijeta, kršćanskog i muslimanskog, pisali su o velikim podvizima, bitkama i ratnicima, o ljudima koji su život položili za svoga Boga. To je bio sukob dviju velikih religija, sukob između polumjeseca i križa. To su bili križarski ratovi.

Read More

Sličnosti i razlike ljudi i životinja s obzirom na jezik; Ajduković Ana

Ljudi se već stoljećima smatraju vrhuncem kreacije, nekom nadređenom vrstom na Zemlji. Međutim, proširivanjem spoznaja o životu drugih životinja uočavaju se brojne sličnosti. Razlika između ljudi i drugih životinja po mnogočemu je zapravo stvar stupnjevanja, a ne nekog nepremostivog jaza. Mary Midgley  kaže kako već koristeći sam naziv životinja mi koristimo a class kojoj svi pripadamo, a s druge strane tim nazivom obilježavamo nešto čemu ne pripadamo i u odnosu na što se ljudsko biće drži superiornim te ustraje u isticanju razlika.Važno područje oko kojeg se vode mnogobrojne rasprave o sličnostima i razlikama ljudi i životinja jest jezik, odnosno upotreba jezika. Jezik se smatra jedinstvenim ljudskim obilježjem, jednim od najačih ljudskih alata u organizaciji života, no možemo li sa sigurnošću utvrditi kako životinje nemaju svoj jezik, odnosno možemo li držati do odvojenosti čovjeka i životinja s obzirom na njegovu upotrebu? Je li ono granica koja nas odvaja ili spaja i postoji li uopće granica koja svjedoči našim razlikama pitanja su koja se postavljaju kao glavna vodilja ovom seminarskom radu, a cilj je ponuditi neke od mogućih odgovora.

Kao glavni fokus uzet je odnos dupina i ljudi te će se upravo pomoću analize njihovih razlika i sličnosti s obzirom na način uporabe jezika pokušati pronaći rješenja. Drugi dio rada prezenirat će kratko istraživanje provedeno u obliku intervjua na uzorku od osam ljudi s područja grada Rijeke kojim se željela otkriti informiranost i osobno iskustvo ispitanika s obzirom na spomenute životinje.

Read More

Ana Marković Čunko: Kultura Maya

Danas je uobičajeno Istoku pripisivati ulogu izvorišta drevne mudrosti, dok se uz Zapad vezuju neke sasvim druge vrijednosti poput materijalizma, konzumerizma, pohlepe i općenito svih aspekata naše niže prirode. Proučavajući religiju, drevna znanja i tradiciju Istoka mnogi će zaključiti kako je Istok po tom pitanju superioran u odnosu na Zapad. Međutim, je li to uistinu tako i što se točno smatra Istokom, a što Zapadom? Gdje je granica i koliko je to uopće važno? Read More

Vanja Brdar: Tijelo u postmodernoj tehnološkoj kulturi

Tijelo je kroz povijest vezano za određene društvene, socijalne ili simboličke vidove proizvodnje, čija je tehnološka izvedba u fokusu našeg razmatranja.[1]

Kroz ljudsko tijelo stvaraju se određeni koncepti, ruše granice i stvaraju nove paradigme. Simbolika koji ono nosi redefinira povijesne i društvene kontekste. U suživotu s tehnologijom, tijelo doživljava svojevrsnu nadgradnju i transformaciju. Nadalje, sukladno s postmodernizmom tijelo doživljava određeni preporod, te se brišu tjelesne granice-granice roda, spola, umnog i fizičkog. Nastupa doba bestjelesnog tijela, hibrida tehnologije odnosno mašinerije svjesne svojih unaprijeđenih mogućnosti.

Postmodernizam bilježi svoje početke 60-tih godina prošlog stoljeća, razvitkom tehnološke kulture, te prevladavanjem beskompromisnih referenci, „ubojstvom autora“ i iščeznućem autohtone kulture. Irving Howe i Harry Levin u želji da definiraju sveprisutan pokret, imenovali su potomka modernističkog pokreta. Razdoblje je to samodopadne kulture, intermedijalnosti, konzumerističke civilizacije i reference. Blijeda kopija modernizma iliti „Pastiš“, kako ju definira Jameson , kulturni je konstrukt današnje civilizacije. Prenapučenost informacija, shizofreno stanje medija dodatno utječu na sveukupno društvo, stvarajući tupe, lijene i izbezumljene pojedince koji teže za nekom novom senzibilnom sferom.

Read More

Vanja Brdar: Mjesto sjećanja: Davno „zaboravljena“ sinagoga

Mjesta pamćenja postoje jer više nema okružja pamćenja.[1]

 Rijeka je zbog svojeg multikulturalnog duha i geografskog položaja predstavljala sjecište raznolikih kultura, jezika, društava, religija i političkih opredjeljenja. 1890. godine, nedaleko današnje ulice Pomerio raspisan je natječaj kako bi se izgradio židovski hram, kojeg bi projektirao arhitekt W. Stiassny iz Beča. Današnje sjecište Kapucinske odnosno Ciottine ulice i ulice Zagrad otkupljeno je s težnjom da židovska zajednica (Židova je u Rijeci tada bilo 2500) izgradi svoje vjersko utočište. Riječka je općina odlučila ustupiti 70 četvornih metara zemljišta na posebnom djelu grada, kako bi se nastavila njegovati posebna gradska estetska vrijednost.

Read More

François Truffaut i autorska teorija

François Truffaut spada među najznačajnije predstavnike Francuskog novog vala,  važnog pravca filmske    umjetnosti kraja 50-ih i početka 60-ih. Brojne su karakteristike koje se vežu uz taj pravac (na primjer, mali budžet,  snimanje na lokacijama i slično), ali ona na koju ću se ja usredotočiti u ovom seminarskom radu je autorska teorija.  Iako ju je promovirala većina redatelja Francuskog novog vala u većoj ili manjoj mjeri, Truffaut ju je promovirao  najintezivnije te ću je zato i analizirati na temelju nekih od njegovih najznačajnijih filmova. Filmovi koji će se analizirati u ovom radu su 400 udaraca, Pucajte na pijanista, Jules i Jim i Američka  noć Svaki od navedenih filmova može se analizirati sa više aspekata. Međutim, ovdje je cilj ukazati na Truffautovu  primjenu autorske teorije u svakom od analiziranih filmova..

Read More

Tanja Giljanović- ČUVAJ SE SENJSKE RUKE: drama – pozicija žene unutar medija

Ovaj rad obrađuje prenošenja medijskog sadržaja, te način na koji je uklopljena pozicija subjekta žene unutar istog. Možda sam naslov „Čuvaj se senjske ruke“ može djelovati bizarno ako se uzme u obzir tematika rada. Frazem je iskoristio pisac August Šenoa kao naslov koji je nadjenuo svom djelu. Inače Šenou svrstavamo u književni period predrealizma. Za njega je karakteristično to da je prije pisanja književnog djela vršio povijesno istraživanje, te je svoja saznanja nastojao uklopiti u okvire razvoja  i način pisanja djela. Ovaj povijesni roman opisuje život i borbu Uskoka proziv Mletaka i Turaka, te hvali njihovu predanost i hrabrost prilikom borbe. Radnja romana se odvija u gradu Senju. Prikazani likovi u romanu sa svim su se silama trudili obraniti taj kraj i narod tog kraja od invazije neprijatelja. Sada kada je pojašnjen kontekst iznijeti će se pravi razlog korištenja tog određenog frazema. Isti biva korišten kao metafora. Senjska ruka je muška ruka koja proizlazi iz heterocentrične, falogocentrične matrice koja miluje subjekt (žene) kada mu je blizak i pokoran, a nemilosrdan je prema onom koji mu se opire.

Još jedan instanca samog naslova koja može djelovati apsurdno jest ta što je podnaslov seminarskog rada „drama“. Drama obuhvaća književni rod čije je glavna namjena izvođenje na pozornici. Glavna okosnica, način razvrstavanja dramske vrste jest podjela na komediju i tragediju. Ovdje je medijska praksa svojevrsna pozornica na kojoj će se odvijati dvije predstave. Jedna predstava pripada dramskoj vrsti tragedije, a druga dramskoj vrsti komedije.

Rad će se baviti slučajem koji je unutar medijske forme bio svrstan unutar cjeline crne kronike, te će sagledati i drugi produkt medijske industrije koji se svrstava pod kategoriju zabavnog programa. Unutar oba slučaja nastojat će se prikazati način na koji patrijarhalna ideologija utječe i zauzima primat nad načinom na koji se prikazuje ženski lik.

Sagledat će se načini na koji je ideološka komponenta ugrađena unutar teksta prilikom kreacijske prakse, te kako tekst funkcionira unutar dominantne ideološke prakse. Nastojat će se uhvatiti ono što nije izrečeno, prikrivena poruka koja se želi prikazati tekstualnom praksom i formom.

Zadnji dio teksta bavit će se načinom na koji publika percipira tekst. Kao alat izvršavanja tog zadatka koristit će se tehnika intervjua, te tehnika čitanja komentara publike na web stranicama na kojima su tekstovi objavljeni.

Read More

Marin Ćuk Vurnek: Granice bezgranične ljubavi? Ogled o odnosu katoličanstva spram homoseksualnosti, temeljen analizom hrvatskog slučaja

Sljedeći ogled napisan je u jeku analize konkretna dva događaja iz lipnja 2011., koji su nastupili tek u petodnevnom vremenskom rasponu: riječ je prvo o posjetu Hrvatskoj od čelnika katoličke Crkve, Pape Benedikta XVI., a zatim Gay Prideu, manifestaciji za podršku LGBTIQ osoba, održanom u Splitu. Oba su događaja bila popraćena sebi svojstvenim kontroverzama: prvi među ostalim pitanjem izdvajanja nemale novčane cifre u vrijeme ekonomske krize, i to prvenstveno za katolički događaj iz novaca svih poreznih obveznika od kojih nisu svi katolici. A drugi do tad neviđenim reakcijama mržnje, pa i otvorenog nasilja pravednički nastrojene gomile spram sudionika samog događaja za njegova odvijanja.  Read More

Riječka rock scena – Maja Štiglić

Pedesetih godina prošlog stoljeća u Americi se javlja novi stil u zabavnoj glazbi  koji je izazvao veliku revoluciju u muzici, a postao je popularan pod nazivom rock and roll.

„Rock and roll – engl.ljuljanje i valjanje, kotrljanje), novi stil (god 1952) zabavne muzike u Americi na bazi džeza: izazvao isto tako veliku revoluciju u muzici kao i džez god.1920.“ (Bratoljub Klaić; Riječnik stranih riječi,Makladni zavod NH, Zagreb 1984., str 1172).

„Rock and roll- (ljujaj se i valjaj), oblik vokalne i plesne glazbe koja se razvila početkom pedesetih godina 20.st. kao popularna, komercijalizirana varijanta swinga. Osniva se na upotrebi stiliziranih oblika bluesa i na jednostavnim, lapidarnim harmonijama; tempo je umjeren, a za ritam su karakteristične osminske triole, koje pobuđuju efekt njihanja. Pri plesanju se taj ritam prati  zibanjem i ljuljanjem tijela. Sastav obično sačinjavaju električne gitare i tenor – saksofon kao solistički, melodijski instrumenti te udaraljke. Svojim specifičnim ritmom i zvučnim intenzivitetom popraćenim efektima showa rock and roll je izazvao šezdesetih godina oduševljenje koje je mjestimice među omladinom poprimalo razmjere masovne histerije. Najpoznatiji su interpreti rock and rolla pjevači: Elvis Presley, Bill Haley, Alan Freed, Little Richard, Buddy Holly i Jerry Lee Lewis. Moderniji oblici rock and rolla javljalju se u beat-glazbi i soulu. „ ( Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Zagreb 1980., str 147, svezak 7).

U svom radu osvrnut ću se na razvoj rock scene u Rijeci, koja je nastala pod utjecajem svjetskih trendova, i spomenut ću grupe koje su obilježile to razdoblje. Read More

Postoji li kontrola nakon decentralizacije? – Tea Pavić

U ovom radu bavit ću se poglavljem „Kako kontrola opstoji nakon decentralizacije“ iz knjige „Protocol: How Control Exists After Decentralization“ Alexander R. Gallowaya. Galloway je profesor na odsjeku za medije, kulturu i komunikacije na New York Univeristyu, a značajan je zbog svojih radova o filozofiji, medijskoj teoriji, suvremenoj umjetnosti, filmu i video igricama.

Cilj mi je proučiti na koji način Galloway vidi kontrolu u suvremenom društvu i na koji način se ista prenosi. Budući da je Gallowayev tekst inspiriran esejom Gillesa Deluzea „Postkriptum uz društva kontrole“, cilj mi je proučiti i navedeni tekst kako bih mogla vidjeti koje su točno reference na njega u Gallowayevom tekstu. Budući da Galloway proučava odnose moći u društvu, poslužit ću se i radom Michel Foucaulta. Želja mi je opisati i samu Mrežu te načine na koje je nastala i kako izgleda danas. Da bih dobila uvid u ključne trenutke u povijesti razvoja interneta poslužit ću se radom Manuela Castellsa „Internet galaksija“.

U prvom dijelu rada tako ću predstaviti kako uopće funkcionira moć u društvu, odnosno kako se mijenjala u povijesti da bih u kasnije uopće mogla raspravljati o opstanku kontrole u suvremenom društvu. Zatim ću se fokusirati na povijesni pregled razvoja interneta, kako bih dobila pravu sliku o onome što Internet jest i zašto je za suvremeno društvo važno da je upravo takve strukture. Naposljetku, fokus ću staviti na Gallowaya, proučiti kako po njemu opstaje kontrola u suvremenom društvu.

Read More