Laboratorij za istraživanje kulturne složenosti | Cultural Complexity Lab

Laboratorij za istraživanje kulturne složenosti

Cultural Complexity Lab

Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci

Sveučilišna avenija 4, 51000 Rijeka

Kabinet-811

Svrha

Svrha je osnivanja Laboratorija za istraživanje kulturne složenosti uspostavljanje infrastrukture za provođenje interdisciplinarnih znanstvenih istraživanja složenih kulturnih fenomena u interdisciplinarnom području društveno-humanističkih i prirodnih znanosti. Laboratorij će pružiti podršku za realizaciju znanstveno-istraživačkih interdisciplinarnih projekata djelatnika Filozofskog fakulteta u Rijeci, osobito Odsjeka za kulturalne studije te članova drugih sastavnica Sveučilišta u Rijeci. Laboratorij će također biti važna komponenta obrazovanja mladih stručnjaka i doktoranada s naglaskom na razvijanje empirijskih pristupa, primjena metodologija i alata digitalne humanistike, računalne obrade prirodnog jezika, strojnog učenja i rudarenja podataka. Laboratorij će primijenjene metodološke prakse, resurse, alate i spoznaje diseminirati u obrazovnu praksu s ciljem osuvremenjivanja obrazovnog kurikuluma, povećanja relevantnosti znanstvenih istraživanja i vidljivosti riječkog Sveučilišta. Read More

Rezultati Inicijalne potpore mladim istraživačima za 2017 godinu. EmoCnet sretno dalje!

U skladu s rezultatima vrednovanja prijavljenih projektnih prijedloga za inicijalne potpore mladim istraživačima za 2017. godinu, projektu ‘Jezično izražavanje emocija: Razvoj računalnih metoda identifikacije i ontološkog modeliranja komunikacije psiholoških stanja u hrvatskom jeziku (EmoCnet)‘ voditelja dr.sc. Benedikt Peraka dodijeljena je Inicijalna potpora mladim istraživačima Sveučilišta u Rijeci. Na osnovu prosječnih ponderiranih ocjena evaluatora po 10 kriterija evaluacije, s najvećom mogućom ocjenom 10, EmoCnet projekt ostvario je prvo mjesto u kategoriji Humanističkih znanosti s ocjenom 9,167. Zahvaljujemo Sveučilištu na podršci!

Kritika islamskog fundamentalizma Akeela Bilgramija – Luka Kopčić

 

Iako problematični u svom definiranju i razgraničavanju, identiteti uvelike oblikuju ljudske živote, svakodnevice, ljudsko razumijevanje samih sebe i drugih te snažno utječu na razvoj povijesti i međuljudskih odnosa. Posjedovanje izvjesnog identiteta, osjećaj pripadanja pojedinoj identitetskoj skupini s jedne strane može osnažiti pojedinca i djelovati kohezivno za samu skupinu, no isto tako može imati i razorne konzekvence, počevši od krute distinkcije mi-oni koja dozvoljava jako malo ili uopće ne dozvoljava pregovaranja. Akeel Bilgrami, utjecajni indijski filozof i profesor na Sveučilištu Columbia u New Yorku, smatra da je identitet upravo nešto o čemu se može (i trebalo bi) pregovarati. Kontekst njegova interesa po pitanju islamskog identiteta o kojemu toliko mnogo piše oblikovan je i prijašnjim političkim zanimanjem za reformu Islama. On će prije izlaganja svojih pogleda na budućnost Islama ponuditi kritiku islamskog fundamentalizma, progovarajući o simptomatičnim mjestima i karakterističnim fenomenima u islamskoj povijesti, kulturi i društvu.

 

Read More

Stručna praksa u kulturi

Odsjek za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, u suradnji s Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020, od akademske godine 2017./2018. pokreće dva kolegija stručne prakse ponuđena riječkom sveučilištu. Kolegiji nazvani „Stručna praksa u kulturi 1“ i „Stručna praksa u kulturi 2“ studentima će ponuditi jedinstvenu priliku praktičnog i stručnog rada s timom kulturnih djelatnika i menadžera u kulturi na razvijanju specifičnih vještina, povezanih s projektima EPK. Kolegiji predviđaju 86 sati praktičnog rada po semestru, kao i 4 sata seminarskih aktivnosti. Kao jedna u nizu inicijativa povezivanja Sveučilišta i dionika u kulturi poput riječkog EPK tima, studenti sa snažnom ambicijom za sudjelovanjem u oblikovanju kulturnih aktivnosti ohrabruju se za prijavu na spomenute izborne kolegije.

Voditeljica programa: dr.sc. Sarah Czerny, doc.

Više o programu na ovoj poveznici.

Umjetnost i znanost – Luka Paušić

Etnografski film temelj je istraživačke metode vizualne antropologije. Nalazi se na razmeđi umjetnosti i znanosti, mnogi su ga pokušali definirati ali u tome nisu uspjeli. Etnografski film star je koliko i film sam. Sve do sredine šezdesetih godina bio je korišten u nastojanjima antropologije da se dokaže kao pozitivistička znanost u čemu zbog stalnih problema objektivnosti nikada u potpunosti nije uspio. Film nikada ne može biti objektivan, jer uvjek netko upravlja kamerom; montaža je na djelu i tokom samog snimanja, u trenutku kada odabiremo gdje, kako i što ćemo snimati. Ulazak Clifforda Geertza i prokazanja antropologije kao interpretativne znanosti u potpunosti otklanja ideju antropologije, a time i etnografskog filma kao posve objektivnih prikaza realnosti. Stavlja se naglasak na kontekstualizaciju, opservacijski film – pokušaj da se fenomen snima kao da nema kamere – propada kao projekt. Utoliko upravo antropologija, odmičući se od objektivnosti, dopušta ulazak subjektivnog, pokušaja da nam približi nepoznato i različito, ukratko, ono Drugo.

Read More

Transmetropolitan – Analiza slike – Luka Paušić

Analizom ću pokušati dokazati snagu kojom medij stripa može izraziti osnovni krik djelatne kritike. Medij stripa, nesputan brzinom kretanja filma ili statičnošću pukih slova na papiru čitatelju ostavlja izbor trajanja svakog panela, dok slike stoje zamrznute, spremne za svaku nuancu ispitivanja i promatranja. Njihova nepokretnost, težina liinija, boja, papir pod prstima i tom na koljenima, neišarana zvučnom kulisom, smještaj fumeta – ostavljeno na mislost čitatelju. Uz to, ukazati ću na materijal na koje se aanalizirani strip oslanja, točke kontrakulture i kulture iz kojih crpi svoju snagu.Upravo su te poveznice i vektori posebno vidljivi u ovom stripu, čiste od ikakvih pretenzija, apstrakcije i intelektualiziranja.

Read More

Tumačenje kultura – Luka Paušić

Clifford Geertz spominje ljudsko ponašanje kao većinom simboličku radnju, simboličku akciju. U ovom je tekstu na granici dvaju paradigmi; one semiotičke za čije je etabliranje i oživotvorenje velikim djelom zaslužan, i one sociološke, na tragu teorije Maxa Webera[1], što se može iščitati i njegovim izborom danjeg školovanja, ne samo kao dopuna filozofiji čije je koncepte i pristupe želio koristiti u odnosu na svjetovnije teme koje je mogao empirijski dotaknuti. Kreće se Weberovim stopama u potrazi za značenjima kroz koja će doći do “odgovora koje su drugi ljudi dali na naša pitanja”.

Sama definicija “Vjerujući, zajedno s Maxom Weberom, da je čovjek životinja koja visi u mrežama značenja što ih je sam ispleo, ja kulturu doživljavam poput tih mreža, pa stoga njihova analiza ne treba biti eksperimentalna znanost koja traga za zakonitostima, nego interpretativna znanost u traganju za značenjem.” izvučena je iz konteksta u kojeg ga je Weber smjestio, unutar ideje budućeg željeznog kaveza kojeg nosi racionalizacija i birokracija kao njezina bitna odrednica. U toj pesimističnoj viziji budućnosti Weber predviđa sve veću birokratizaciju, koja je ultimativni aparat racionalizacije, hladan i impersonalan. To je izvučeno iz konteksta jer je Geertz bio doktorski student Talcotta Parsonsa, velikog predstavnika funkcionalizma u sociologiji i zalagatelja za društveni status quo, preko kojeg je Geertz došao do Weberove definicije. Parsons na njega ima velik utjecaj, što se može isčitati iz naslova i tema eseja sadržanih u “Tumačenju kultura” (1973.) i “Local Knowledge” (1983.).

Geertz ovim tekstom utječe na akademske diskurse, isprva antropologije, gdje nekoliko godina izdržava napade, a desetak godina kasnije i u sociologiji, kada se taj pristup i počinje izvlačiti iz konteksta etnografije i nazivati semantičkim pristupom. Miče fokus s strukture na ljude same, s njihovim emocijama i reakcijama što u tekstu i sam ocrtava koristeći primjer Gilberta Rylea[2]; brzo stiskanje i opuštanje kapka jednog oka. Promatrano bez konteksta, kontrakcije mogu značiti jedino tik, ali s kontekstom mogu imati čitav niz značenja.

Read More

Viralne kampanje – fenomen koji osvaja marketinšku i društvenu sferu

U suradnji sa studenticom Odjela za kulturologiju Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku nastao je ovaj rad o viralnim kampanjama koje su pronašle svoje mjesto u medijskom prostoru. Rad donosi pregled povijesti viralnih kampanja kao i načine njihova širenja. S ciljem što kvalitetnijeg istraživanja navedene teme intervjuirale smo Miroslava Vargu, certificiranog trenera Google AdWords-a koji je svojim odgovorima dao doprinos u razumijevanju ove teme. Smatramo kako je tema viralnog marketinga u Hrvatskoj još uvijek neistražena stoga smo intervju priložile u cijelosti.

Read More