Odsjek za kulturalne studije
Nastali sredinom 60-tih godina prošlog stoljeća u Velikoj Britaniji, kulturalni studiji su interdisciplinarno područje istraživanja društva i kulture smješteno na dodiru društvene i književne teorije, odnosno društvene znanosti i humanistike. Karakterizira ih disciplinarna i metodološka raznovrsnost te društvena i politička angažiranost na strani marginaliziranih slojeva društva.
Kulturalni se studiji odlikuju obuhvatnošću i kritičkim duhom, ali i posve specifičnim metodološkim perspektivama na presjecištu poticaja iz klasične sociologije i kulturalne antropologije sa suvremenim stanjem kulturalno-teorijske debate, te srodnim i preklapajućim područjima studija književnosti, komunikologije, mediologije, rodnih studija, postkolonijalnih studija, filmskih studija itd. Stoga su privlačni većem broju studenata koji studijem žele ostvariti individualizirani obrazovni profil s polivalentnom vertikalom, koji je prilagođen novim potrebama dinamiziranog međunarodnog tržišta rada.
Sve su veći zahtjevi za upravo takvim obrazovnim profilima u svim institucijama koje se uključuju u kulturni život zajednice, od onih koje su njezini kreatori, do onih koje su njezini provoditelji. Djelatnosti se sve više povezuju i prožimaju: primjerice, izdavaštvo, odnosno muzejska, arhivistička ili bibliotečna djelatnost danas moraju pratiti domete mnogih disciplina u međusobnom prožimanju; organiziranje i menadžment kulturnih manifestacija iziskuje već i znanstveni uvid u multimedijalnost suvremene zbilje, njezinu povijesnu evoluciju i aktualnu usmjerenost; na svim razinama obrazovnoga sustava, ali i sustava uopće javlja se potreba za visokoupućenim i znanstveno kvalificiranim kreatorima novih integracijskih procesa među pojedinim područjima.
Odsjek za kulturalne studije, kao prvi takav studij u Hrvatskoj, osnovan je 2004./2005. ak. god. zahvaljujući ponajprije iznimnom trudu i energiji Marine Biti i njezinih suradnika (Aleksandra Mijatovića, Aljoše Pužara, Danijele Borovac) s Odsjeka za kroatistiku. Te je godine upisano 40-tak vrlo motiviranih studenata, a u realizaciji nastave sudjelovali su kolege s Odsjekâ za kroatistiku, filozofiju, pedagogiju i povijest. Neprocjenjiv doprinos studiju dali su brojni vanjski suradnici: Nenad Ivić, Dean Duda, Vladimir Biti, Stipe Grgas, Ognjen Čaldarović, Biljana Kašić, Vesna Girardi Jurkić, Nada Švob Đokić, Velimir Visković, Branko Mijić i brojni drugi. S vremenom se Odsjek i kadrovski osnažio znanstvenicima različitih struka i znanstvenih orijentacija, tako da u 2018. god. ima sedamnaest zaposlenih, od redovitoga profesora do asistenta, te nekolicinu vanjskih suradnika. Od 2009. god. tajnica Odsjeka je Odri Bradaschia, dobra duša Odsjeka i osoba koja – kao što poslovica kaže – drži (najmanje) tri kuta Odsjeka.
Riječki je program kulturalnih studija nikao na rezultatima provedene komparativne analize postojećih programa kulturalnih studija na međunarodnom akademskom tržištu. Usporedbom kako prednosti, ali i manjkavosti pojedinih ponuđenih rješenja, te uzimajući u obzir specifičnosti vlastita podneblja, ovaj se program i predložene promjene ustrojavaju s ciljem uspostavljanja načela zaokruženosti, ali ekstenzivnosti. S jedne strane, program se nudi kao integrativna silnica studiranja Filozofskom fakultetu, ali ugrađuje u sebe podjednako i načelo otvorenosti spram mogućnosti daljnjeg širenja, kako uvođenjem novih izbornih kolegija, tako i budućim pokretanjem poslijediplomskog doktorskog segmenta.
U dijakronijskoj se perspektivi osnivanje kulturalnih studija iščitava kao dijalektički logična etapa opisana razvoja Filozofskog fakulteta. Studij svoje uporište nalazi u uspostavljenoj programskoj raznolikosti naše ustanove (programi hrvatskoga i stranih jezika te književnosti, povijesti, filozofije, povijesti umjetnosti, informatologije, pedagogije, psihologije… ) koja je na sadašnjem stupnju svojega razvoja generirala i kadrovsku osnovu za izvođenje predloženog programa. Istovremeno i povrh toga predloženi studij svim tim korespondirajućim programima nudi suvremen razvojni poticaj i prema njima se dijalogično otvara. Riječ je o takvu studijskome konceptu koji može, želi i pozvan je poslužiti kao svojevrsni katalizator dinamizaciji i razvoju humanističkih, ali i društvenih disciplina na Filozofskome fakultetu i na Sveučilištu, dakle obavljanju visokovrijedne društvene funkcije unapređivanja akademske, a ne manje od toga i društvene zbilje.
Djelatnici
Pročelnica: doc. dr. sc. Sarah Czerny, e-mail: sczerny@ffri.hr
ECTS i Erasmus koordinator: dr. sc. Boris Ružić, e-mail: bruzic@uniri.hr
Tajnica Odsjeka: Odri Bradaschia, Telefon: 051/265-692, e-mail: obradaschia@ffri.hr
Web stranica Odsjeka za kulturalne studije: https://cultstud.ffri.hr/
| Redoviti profesori | |||
| Nikola Petković | npetkovic@ffri.hr | 051/265-693 | F-809 |
| Izvanredni profesori | |||
| Diana Grgurić Hajrudin Hromadžić Vjeran Pavlaković Katarina Peović Vuković |
dgrguric@ffri.hr hhromadzic@ffri.hr vpavlakovic@ffri.hr kpvukovic@ffri.hr |
051/265-706 051/265-697 051/265-705 051/265-700 |
F-812 F-810 F-804 F-814 |
| Docenti | |||
| Nenad Fanuko Sanja Puljar D´Alessio Sarah Czerny Zvjezdana Vrzić Ozren Pupovac Iva Žurić Jakovina |
nfanuko@ffri.hr spuljar@ffri.hr sczerny@ffri.hr zvrzic@ffri.hr ozren.pupovac@uniri.hr izuric@ffri.hr |
051/265-694 051/265-691 051/265-695 051/265-699 051/265-698 |
F-808 F-807 F-807 F-816 F-817 F-815 |
| Poslijedoktorandi | |||
| Brigita Miloš Benedikt Perak Boris Ružić |
bmilos@ffri.hr bperak@ffri.hr bruzic@uniri.hr |
051/265-701 051/265-704 051/265-702 |
F-816 F-811 F-813 |
| Stručni suradnici na usavršavanju | |||
| Emanuela Berić | emanuela.beric@uniri.hr | 051/265-696 | F-804 |
Studijski programi
Preddiplomski studij: Kulturologija (jednopredmetni studij)
Diplomski studij: Kulturologija (jednopredmetni studij)
Diplomski studij
Nastavna djelatnost
Prva generacija studenata upisana je na jednopredmetni dodiplomski studij po četverogodišnjem sustavu studiranja, da bi nakon godinu dana – na vlastitu inicijativu i uz odobrenje nadležnog ministarstva – prešli na bolonjski 3 + 2 sustav, tj. preddiplomski i diplomski studij. Time su Kulturalni studiji postali prvi bolonjski studij na riječkom Sveučilištu. Pravi dosezi te promjene pokazali su se dvije godine kasnije kada je trebalo pokrenuti diplomski studij. Odsjek za kulturalne studije postao je laboratorij u kojem se provjeravala organizacijska shema bolonjskih diplomskih studija, koja će tek godinu kasnije biti primijenjena na čitavom Sveučilištu.
Znanja i kompetencije koje prvostupnik stekne završetkom sveučilišnoga preddiplomskog studija omogućavaju praćenje diplomskih programa većine predmeta iz društveno–humanističke skupine (filozofija, sociologija, antropologija, komparatistika, povijest, etnologija), uz odgovarajuće prilagodbe u skladu s konkretnim propisima vezanim uz upise na diplomske studije. Isti se mogu pratiti na Filozofskom fakultetu u Rijeci ili na drugim filozofskim fakultetima u Republici Hrvatskoj. Također, sveučilišni prvostupnik kulturologije može nastaviti obrazovanje prateći različite programe cijeloživotnoga obrazovanja.
Studenti/ce tijekom studija razvijaju sposobnost kulturalne analize, koja uključuje metode prikupljanja i znanstvene obrade podataka, teorijsku refleksiju te sposobnost postavljanja u odnos različitih disciplina i domena, što je osnovna značajka interdisciplinarnoga pothvata karakterističnoga za kulturalne studije. Nadalje, razvijaju sposobnost informiranja, diseminacije znanja i komuniciranja o problemima i rješenjima vezanim za struku zainteresiranim stručnjacima i javnosti.
Završetkom studijskoga programa prvostupnik stječe uvid u temeljna znanja o kulturi, društvenim procesima interakcije, komunikacije i institucionalizacije kulturnih obrazaca te praksama proizvodnje i potrošnje kulturnih dobara. Prvostupnik stječe osnovne kompetencije za tumačenje medijske kulture (uključujući filmsku, izvedbeno–scensku i popularnu kulturu), za bavljenje kulturalnoteorijskom misli (u političko–recentnom i povijesnom smislu), te za analizu procesa identifikacija (koji uključuje nacionalni, klasni, rasni, etnički, spolni i rodni, te jezični identitet).
Završetkom pak diplomskog studija kulturologije studenti/ce stječu niz općih kompetencija, kako instrumentalnih (temeljito opće znanje u području; sposobnost analize i sinteze; sposobnost organiziranja i planiranja…), tako i interpersonalnih (kritičke i samokritičke sposobnosti, timski rad…), te sistemskih (sposobnost primjene znanja u praksi, planiranje i vođenje projekata, projektna inicijativnost i poduzetnički duh…). U smislu specifičnih kompetencija, studenti/ce bivaju osposobljeni za razvijanja novih spoznaja i razumijevanja u polju kulturalne teorije, uočavanje veza i povezivanje kulturalnih teorija i praksi s kulturalnim politikama; korištenje znanstveno-istraživačkih rezultata u cilju unapređenja kulturalnih praksi; izvođenje istraživanja različitih kulturalnih konteksta. Također, stječu se praktične kompetencije u području kulturalnog menadžmenta i kulturalnih industrija (kazališta, muzeji, biblioteke, obrazovne institucije, festivalske uprave), poslovima u nakladništvu i medijima (TV, film, e-izdavaštvo, novinarstvo, urednički poslovi, strateško planiranje), kvalifikacije za upravljanje kulturnim resursima u javnom i privatnom sektoru, za profesionalni angažman u kulturnom i kongresnom turizmu, glasnogovorničkim i protokolarnim poslovima, u tijelima državne i lokalne uprave, međunarodnim tijelima i organizacijama, državnoj administraciji, kulturnoj diplomaciji, u nevladinom sektoru, u privatnim i javnim zakladama, istraživanjima tržišta….
Znanstvena djelatnost
Članovi Odsjeka produktivni su znanstvenici (vidi popis objavljenih knjiga), a Odsjek kao cjelina bio je organizator stručnih simpozija i konferencija. Znanstvena područja u kojima djeluju članovi Odsjeka zaista su raznovrsna: digitalna humanistika, mikrobiopolitika, kompleksni sustavi u kulturi, teorija i kritika ideologije, jezična i diskurzna analiza, sociolingvistika manjinskih i ugroženih jezika, rodni studiji, kultura sjećanja, medijski i filmski studiji, kritička teorija društva, antropologija svakodnevnice, psihoanaliza i kultura, teorije i politika identiteta, interkulturalna komunikacija, kulturalni kontekst glazbe, akustička ekologija, sociodrama te upravljanje resursima u kulturi.
Članovi Odsjeka objavili su 96 znanstvenih članaka i 79 poglavlja u zbornicima.
Znanstveni projekti
Hibridni identiteti i kulture granica (2008- 2013); voditelj Nikola Petković,
Documentazione e rivitalizzazione dei sei idiomi istrioti (2013-); voditeljica Zvjezdana Vrzić,
Očuvanje vlaškog i žejanskog jezika (2007-); voditeljica Zvjezdana Vrzić,
Documentatoin of the Vlashki/Zheyanski Language (2012-2018); voditeljica Zvjezdana Vrzić,
Dekonstrukcija povijesno glazbenih iskustava (2013-2016); voditeljica Diana Grgurić,
Framing The Nation and Collective Identity in Croatia (2014-2018); voditelj Vjeran Pavlaković,
Erste Lectures, ErsteStiftungiWUSAustrija(2010-2011); voditelj Vjeran Pavlaković.
Topoteka Rijeka; Laboratorij za istraživanje kulturne složenosti; voditelj Benedikt Perak; http://rijeka.topoteka.net
EmoCnet; voditelj Benedikt Perak; http://emocnet.uniri.hr/
Knjige
Autorske knjige
Petković, N. (2010). Identitet i granica, Zagreb.
Petković, N. (2009). A Central Europe of Our Own, Frankfurt AM.
Grgurić, D. (2010). Glazba i riječ, Rijeka.
Grgurić, D. (2010). Tvornica privida, Rijeka (s Marinom Biti).
Pavlaković, V. (2016). Yugoslav Volunteers in the Spanish Civil War, Beograd.
Pavlaković, V. (2014). The Battle for Spain Is Ours: Croatia and the Spanish Civil War, 1936-1939, Zagreb.
Hromadžić, H. (2014). Medijska konstrukcija društvene zbilje, Zagreb.
Hromadžić, H. (2008). Konzumerizam, Zagreb.
Peović Vuković, K. (2016). Marx u digitalnom dobu, Zagreb.
Peović Vuković, K. (2011). Mediji i kultura, Zagreb.
Ružić, B. (2012). Fragmenti slike svijeta, Rijeka (sa Sašom Stanićem).
Uredničke knjige
Pavlaković, V. (2017). Escalating into Holocaust, Beograd.
Pavlaković, V. (2017). Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe, Zagreb.
Pavlaković, V. (2012). Confronting the Past: European Experiences, Zagreb.
Vrzić, Z. (s C. Cutler i P. Angermeyer) (2017). Language Contact in Africa and the African Diaspora in the Americas. Amsterdam.
Puljar D’Alessio, S. (2013). Avanture kulture, Zagreb.
Fanuko, N. (2013). Avanture kulture, Zagreb.
Stručne knjige i ostalo
Petković, N. (2006-2016). Harterije I – IV, Zagreb.
Perak, B. (2005). Temeljni lingvistički pojmovi, Zagreb.
Fanuko, N. (2004). Sociologija: udžbenik za gimnazije.
Vrzić, Z. (2009). Croatian: A Complete Course for Beginners (s A. Stojanović), NY.
Odsjek surađuje s inozemnim i domaćim institucijama kao što su fakultet za humanističke studije Sweet Briar College iz Virdžinije (SAD), Oddelek za kulturologijo Fakulteta za družbene vede u Ljubljani, Ustanova Ivan Matetić Ronjgov iz Viškova. U okviru Erasmus programa više desetaka stranih studenata bilo je na razmjeni na Odsjeku, a naši su studenti boravili na sveučilištima diljem Europske unije.
Studenti
Studenti su posebna priča[1]. Aktivistički moment karakterističan za kulturalne studije diljem svijeta najviše je došao do izražaja upravo među studentima riječkih kulturalnih studija: osim već spomenute inicijative za raniji prelazak na bolonjski režim studiranja, naši su studenti bili u prvim redovima studentskih prosvjeda i višetjedne blokade fakulteta 2009. godine („Znanje nije roba!“; „Besplatno obrazovanje za sve!“), što je zauvijek zabilježeno kao važan trenutak studentske kritike razvoja hrvatskog društva.
Zbog lakše koordinacije i institucionalne podrške, osnovali su udrugu studenata ”Inicijativa kulturalnih studija – IKS”, koja je poslužila kao platforma za brojne aktivnosti na fakultetu i u zajednici. Tako su pokrenuti projekt ”S kulturologije na posao!”, program ”F.IKS – Večer kulturalnih studija”, festivali ”Kastav Film Festival” i ”Ženski film festival”, projekt ”Bakanalije”, ciklus koncerata studentskih bendova ”Riff”, organizirano gledanje filmova ”Filmoteka+”, pokrenut je e-fanzin, osnovana je mala knjižnica knjiga i skripti, a organiziran je i niz stručnih predavanja, tribina, stručnih vođenja po gradu, seminara i izleta, aktivističkih radionica, kao i niz drugih kulturno-umjetničkih, medijskih, sportskih, ekoloških i zabavnih programa i projekata. Studenti su također pokrenuli inicijativu uređenja studentskog vrta pored zgrade fakulteta, a posebno mjesto zauzima pokretanje i izdavanje važnog studentskog časopisa ”Drugost”. Zbog raznolikih interesa studenata i povećane potrebe za kulturnom produkcijom u Rijeci, studenti su osnovali još jednu udrugu, interdisciplinarni kolektiv ”Manufaktura”.
Iako je Odsjek za kulturalne studije relativno mlad odsjek, studenti riječkih kulturalnih studija su vrlo brzo dokazali svoju vrijednost u zajednici i na tržištu rada, te tako zauzeli odgovorne pozicije u javnim upravama, medijima, kulturnim ustanovama, udrugama, obrazovnim institucijama, a dio i u privatnom sektoru. Kako bi se omogućilo međusobno povezivanje bivših studenata u svrhu informiranja, poslovne suradnje i promocije, osnovan je alumni klub ”cultEXchange”.
Popis zaposlenika Odsjeka za kulturalne studije od 2004. do 2018.
Amir Muzur 2004./2005.
Aleksandar Mijatović 2004./2005. – 2007./2008.
Aljoša Pužar 2004./2005. – 2009./2010.
Nikola Petković 2004./2005. – do danas
Marina Biti 2005./2006. – 2007./2008.
Nenad Fanuko 2005./2006. – do danas
Katarina Peović Vuković 2005./2006. – do danas
Danijela Marot Kiš 2006./2007. – 2010./2011.
Željka Jasnić 2006./2007. – 2012./2013.
Saša Vojković 2006./2007. – 2012./2013.
Brigita Miloš 2006./2007. – do danas
Sanja Puljar D’Alessio 2006./2007. – do danas
Ankica Čakardić 2007./2008. – 2009./2010.
Danijela Borovac 2008./2009. – 2009./2010.
Martina Kado 2008./2009. – 2009./2010.
Olgica Klepač 2008./2009. – 2012./2013.
Diana Grgurić 2008./2009. – do danas
Vjeran Pavlaković 2008./2009. – do danas
Iva Žurić Jakovina 2008./2009. – do danas
Sarah Czerny 2009./2010. – do danas
Hajrudin Hromadžić 2010./2011. – do danas
Benedikt Perak 2010./2011. – do danas
Boris Ružić 2012./2013. – do danas
Ana Bezić 2014./2015.
Ana Smokrović 2014./2015.
Zvjezdana Vrzić 2013./2014. – do danas
Renato Stanković 2015./2016. – do danas
Ivan Cerovac 2017./2018.
Ozren Pupovac 2017./2018. – do danas
Popis vanjskih suradnika Odsjeka za kulturalne studije od 2004. do 2018.
Vladimir Biti
Klara Buršić Matijašić
Dean Duda
Nenad Ivić
Nenad Smokrović
Branko Rafajac
Vesna Girardi Jurkić
Gianna Mazzieri Sanković
Tatjana Vukelić
Vedran Strčić
Maja Barac
Jasna Čapo Žmegač
Snježana Čolić
Biljana Kašić
Lea Lazzarich
Aleksandra Smolić
Stipe Grgas
Branka Blažević
Marta Berčić
Nikolina Palašić
Ana Peraica
Velimir Visković
Mirjana Crnić
Ognjen Čaldarović
Corinna Gerbaz Giuliano
Dario Maršanić
Davor Mišković
Neven Šantić
Nada Švob Đokić
Romana Matanovac
Goran Moravček
Branko Mijić
David Šporer
Kristina Džin
Tanja Vučković Juroš
Matko Botić
Nataša Hoić Božić
Martina Holenko
Ivana Kunda
Emil Ergedžija
Božidar Kovačić
Jana Šarinić
Danijela Marot Kiš
Giovanni D’Alessio
Kristina Blečić
Boran Berčić
Monica Priante
Ana Gavran Miloš
Peter Stanković
Karmen Šterk
Mitja Velikonja
Franc Trček
Luka Zevnik
Dunja Matić