Stručna praksa u kulturi

Odsjek za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, u suradnji s Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020, od akademske godine 2017./2018. pokreće dva kolegija stručne prakse ponuđena riječkom sveučilištu. Kolegiji nazvani „Stručna praksa u kulturi 1“ i „Stručna praksa u kulturi 2“ studentima će ponuditi jedinstvenu priliku praktičnog i stručnog rada s timom kulturnih djelatnika i menadžera u kulturi na razvijanju specifičnih vještina, povezanih s projektima EPK. Kolegiji predviđaju 86 sati praktičnog rada po semestru, kao i 4 sata seminarskih aktivnosti. Kao jedna u nizu inicijativa povezivanja Sveučilišta i dionika u kulturi poput riječkog EPK tima, studenti sa snažnom ambicijom za sudjelovanjem u oblikovanju kulturnih aktivnosti ohrabruju se za prijavu na spomenute izborne kolegije.

Voditeljica programa: dr.sc. Sarah Czerny, doc.

Više o programu na ovoj poveznici.

Predstavljanje knjige i predavanja Gregora Modera

22. i 23. svibnja 2018. na Filozofskom fakultetu u Rijeci gostovat će Gregor Moder, profesor sa Odsjeka za filozofiju Sveučilišta u Ljubljani.

U utorak 22. svibnja, u predavaonici 107 u 16:15 održat će predavanje pod nazivom Louis Althusser and the Materialism of Knowledge, a 23. svibnja, u srijedu, predstavit će svoju knjigu Hegel and Spinoza: Substance and Negativity te održati istoimeno predavanje u predavaonici 801 u 10:15. Read More

’68. u Rijeci i svijetu

Od 23. do 25. svibnja, u Rijeci će se obilježiti 50. obljetnica revolucionarne 1968. godine, koja se smatra društvenom i teorijskom prekretnicom u novijoj svjetskoj povijesti. Događaj ”`68. u Rijeci i svijetu”, koji zajedničkim snagama organiziraju Odsjek za kulturalne studije, Drugo moreGalerija SKC i udruga studenata IKS, dio je projekta Krajobrazi sjećanja koji istražuje i predstavlja razne teme vezane za kulturu sjećanja Rijeke i Europe, čime doprinosi ciljevima programskog pravca Doba moći, sastavnog dijela programa Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture. Read More

Tko smije vjerovati u Boga?

Razgovor o odnosu Crkve prema LGBT osobama i ženama održat će se  19. svibnja u 17:15 u Filodrammatici, u  sklopu drugog izdanja Festivala queer i feminističke kulture Smoqua,  prvog takvog festivala u regiji.

Razgovor će se održati nakon umjetničkog performansa rumunjske umjetnice Ruth Borgfjord, koja će sudjelovati u razgovoru zajedno sa Mihaelom Sečenom (Hrvatska) uz moderiranje Marjane Harcet (Slovenija).

Ruth Borgfjord je queer umjetnica koja svoj rad bazira na osobnoj kronologiji u kombinaciji s igrama mašte i istraživanjem, povezujući umjetnost i aktivizam.

Festival Smoqua organizira Lezbijska organizacija Rijeka „LORI“, u suradnji s udrugom PaRiter, inicijativom Građanke svom gradu i Centrom za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, a predstavlja spoj umjetnosti i aktivizma. Kao i prethodne godine, posjetitelji/ice imaju prilike upoznati se s poviješću i značajem queera i feminizma, ovaj put pod krovnom temom Ponos i predrasude. Festival je platforma i mjesto umrežavanja za zajedničke umjetničko-aktivističke projekte te kreiranje i učvršćivanje suradnje među raznorodnom publikom. Smoqua je dio programskog pravca Kuhinja uokviru programa Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.

Cjelokupan program festivala možete pogledati ovdje.

Kulturalni studiji pri Filozofskom fakultetu u Rijeci

Odsjek za kulturalne studije

Nastali sredinom 60-tih godina prošlog stoljeća u Velikoj Britaniji, kulturalni studiji su interdisciplinarno područje istraživanja društva i kulture smješteno na dodiru društvene i književne teorije, odnosno društvene znanosti i humanistike. Karakterizira ih disciplinarna i metodološka raznovrsnost te društvena i politička angažiranost na strani marginaliziranih slojeva društva.

Kulturalni se studiji odlikuju obuhvatnošću i kritičkim duhom, ali i posve specifičnim metodološkim perspektivama na presjecištu poticaja iz klasične sociologije i kulturalne antropologije sa suvremenim stanjem kulturalno-teorijske debate, te srodnim i preklapajućim područjima studija književnosti, komunikologije, mediologije, rodnih studija, postkolonijalnih studija, filmskih studija itd. Stoga su privlačni većem broju studenata koji studijem žele ostvariti individualizirani obrazovni profil s polivalentnom vertikalom, koji je prilagođen novim potrebama dinamiziranog međunarodnog tržišta rada.

Sve su veći zahtjevi za upravo takvim obrazovnim profilima u svim institucijama koje se uključuju u kulturni život zajednice, od onih koje su njezini kreatori, do onih koje su njezini provoditelji. Djelatnosti se sve više povezuju i prožimaju: primjerice, izdavaštvo, odnosno muzejska, arhivistička ili bibliotečna djelatnost danas moraju pratiti domete mnogih disciplina u međusobnom prožimanju; organiziranje i menadžment kulturnih manifestacija iziskuje već i znanstveni uvid u multimedijalnost suvremene zbilje, njezinu povijesnu evoluciju i aktualnu usmjerenost; na svim razinama obrazovnoga sustava, ali i sustava uopće javlja se potreba za visokoupućenim i znanstveno kvalificiranim kreatorima novih integracijskih procesa među pojedinim područjima.

Odsjek za kulturalne studije, kao prvi takav studij u Hrvatskoj, osnovan je 2004./2005. ak. god. zahvaljujući ponajprije iznimnom trudu i energiji Marine Biti i njezinih suradnika (Aleksandra Mijatovića, Aljoše Pužara, Danijele Borovac) s Odsjeka za kroatistiku. Te je godine upisano 40-tak vrlo motiviranih studenata, a u realizaciji nastave sudjelovali su kolege s Odsjekâ za kroatistiku, filozofiju, pedagogiju i povijest. Neprocjenjiv doprinos studiju dali su brojni vanjski suradnici: Nenad Ivić, Dean Duda, Vladimir Biti, Stipe Grgas, Ognjen Čaldarović, Biljana Kašić, Vesna Girardi Jurkić, Nada Švob Đokić, Velimir Visković, Branko Mijić i brojni drugi. S vremenom se Odsjek i kadrovski osnažio znanstvenicima različitih struka i znanstvenih orijentacija, tako da u 2018. god. ima sedamnaest zaposlenih, od redovitoga profesora do asistenta, te nekolicinu vanjskih suradnika. Od 2009. god. tajnica Odsjeka je Odri Bradaschia, dobra duša Odsjeka i osoba koja – kao što poslovica kaže – drži (najmanje) tri kuta Odsjeka.

Riječki je program kulturalnih studija nikao na rezultatima provedene komparativne analize postojećih programa kulturalnih studija na međunarodnom akademskom tržištu. Usporedbom kako prednosti, ali i manjkavosti pojedinih ponuđenih rješenja, te uzimajući u obzir specifičnosti vlastita podneblja, ovaj se program i predložene promjene ustrojavaju s ciljem uspostavljanja načela zaokruženosti, ali ekstenzivnosti. S jedne strane, program se nudi kao integrativna silnica studiranja Filozofskom fakultetu, ali ugrađuje u sebe podjednako i načelo otvorenosti spram mogućnosti daljnjeg širenja, kako uvođenjem novih izbornih kolegija, tako i budućim pokretanjem poslijediplomskog doktorskog segmenta.

U dijakronijskoj se perspektivi osnivanje kulturalnih studija iščitava kao dijalektički logična etapa opisana razvoja Filozofskog fakulteta. Studij svoje uporište nalazi u uspostavljenoj programskoj raznolikosti naše ustanove (programi hrvatskoga i stranih jezika te književnosti, povijesti, filozofije, povijesti umjetnosti, informatologije, pedagogije, psihologije… ) koja je na sadašnjem stupnju svojega razvoja generirala i kadrovsku osnovu za izvođenje predloženog programa. Istovremeno i povrh toga predloženi studij svim tim korespondirajućim programima nudi suvremen razvojni poticaj i prema njima se dijalogično otvara. Riječ je o takvu studijskome konceptu koji može, želi i pozvan je poslužiti kao svojevrsni katalizator dinamizaciji i razvoju humanističkih, ali i društvenih disciplina na Filozofskome fakultetu i na Sveučilištu, dakle obavljanju visokovrijedne društvene funkcije unapređivanja akademske, a ne manje od toga i društvene zbilje.

Djelatnici

Pročelnica: doc. dr. sc. Diana Grgurić, e-mail: dgrguric@ffri.hr
Tajnica Odsjeka: Odri Bradaschia, Telefon: 051/265-692, e-mail: obradaschia@ffri.hr

Redoviti profesori
Nikola Petković npetkovic@ffri.hr 051/265-693 F-809
Izvanredni profesori
Diana Grgurić
Hajrudin Hromadžić
Vjeran Pavlaković
dgrguric@ffri.hr
hhromadzic@ffri.hr
vpavlakovic@ffri.hr
051/265-706
051/265-697
051/265-705
F-812
F-810
F-804
Docenti
Nenad Fanuko
Sanja Puljar D´Alessio
Katarina Peović Vuković
Sarah Czerny
Zvjezdana Vrzić
Ozren Pupovac
nfanuko@ffri.hr
spuljar@ffri.hr
kpvukovic@ffri.hr
sczerny@ffri.hr
zvrzic@ffri.hr
ozren.pupovac@uniri.hr
051/265-694
051/265-691
051/265-700
051/265-695
051/265-699
F-808
F-807
F-814
F-807
F-816
F-804
Poslijedoktorandi
Brigita Miloš
Benedikt Perak
bmilos@ffri.hr
bperak@ffri.hr
051/265-701
051/265-704
F-816
F-811
Asistenti
Boris Ružić
Renato Stanković
bruzic@ffri.hr
rstankovic@uniri.hr
051/265-702
051/265-696
F-813
F-817
Znanstveni novaci
Iva Žurić Jakovina izuric@ffri.hr 051/265-698 F-815

Preddiplomski studij

Opis preddiplomskog studija

Diplomski studij

Opis diplomskog studija

Nastavna djelatnost

Prva generacija studenata upisana je na jednopredmetni dodiplomski studij po četverogodišnjem sustavu studiranja, da bi nakon godinu dana – na vlastitu inicijativu i uz odobrenje nadležnog ministarstva – prešli na bolonjski 3 + 2 sustav, tj. preddiplomski i diplomski studij. Time su Kulturalni studiji postali prvi bolonjski studij na riječkom Sveučilištu. Pravi dosezi te promjene pokazali su se dvije godine kasnije kada je trebalo pokrenuti diplomski studij. Odsjek za kulturalne studije postao je laboratorij u kojem se provjeravala organizacijska shema bolonjskih diplomskih studija, koja će tek godinu kasnije biti primijenjena na čitavom Sveučilištu.

Znanja i kompetencije koje prvostupnik stekne završetkom sveučilišnoga preddiplomskog studija omogućavaju praćenje diplomskih programa većine predmeta iz društveno–humanističke skupine (filozofija, sociologija, antropologija, komparatistika, povijest, etnologija), uz odgovarajuće prilagodbe u skladu s konkretnim propisima vezanim uz upise na diplomske studije. Isti se mogu pratiti na Filozofskom fakultetu u Rijeci ili na drugim filozofskim fakultetima u Republici Hrvatskoj. Također, sveučilišni prvostupnik kulturologije može nastaviti obrazovanje prateći različite programe cijeloživotnoga obrazovanja.

Studenti/ce tijekom studija razvijaju sposobnost kulturalne analize, koja uključuje metode prikupljanja i znanstvene obrade podataka, teorijsku refleksiju te sposobnost postavljanja u odnos različitih disciplina i domena, što je osnovna značajka interdisciplinarnoga pothvata karakterističnoga za kulturalne studije. Nadalje, razvijaju sposobnost informiranja, diseminacije znanja i komuniciranja o problemima i rješenjima vezanim za struku zainteresiranim stručnjacima i javnosti.

Završetkom studijskoga programa prvostupnik stječe uvid u temeljna znanja o kulturi, društvenim procesima interakcije, komunikacije i institucionalizacije kulturnih obrazaca te praksama proizvodnje i potrošnje kulturnih dobara. Prvostupnik stječe osnovne kompetencije za tumačenje medijske kulture (uključujući filmsku, izvedbeno–scensku i popularnu kulturu), za bavljenje kulturalnoteorijskom misli (u političko–recentnom i povijesnom smislu), te za analizu procesa identifikacija (koji uključuje nacionalni, klasni, rasni, etnički, spolni i rodni, te jezični identitet).

Završetkom pak diplomskog studija kulturologije studenti/ce stječu niz općih kompetencija, kako instrumentalnih (temeljito opće znanje u području; sposobnost analize i sinteze; sposobnost organiziranja i planiranja…), tako i interpersonalnih (kritičke i samokritičke sposobnosti, timski rad…), te sistemskih (sposobnost primjene znanja u praksi, planiranje i vođenje projekata, projektna inicijativnost i poduzetnički duh…). U smislu specifičnih kompetencija, studenti/ce bivaju osposobljeni za razvijanja novih spoznaja i razumijevanja u polju kulturalne teorije, uočavanje veza i povezivanje kulturalnih teorija i praksi s kulturalnim politikama; korištenje znanstveno-istraživačkih rezultata u cilju unapređenja kulturalnih praksi; izvođenje istraživanja različitih kulturalnih konteksta. Također, stječu se praktične kompetencije u području kulturalnog menadžmenta i kulturalnih industrija (kazališta, muzeji, biblioteke, obrazovne institucije, festivalske uprave), poslovima u nakladništvu i medijima (TV, film, e-izdavaštvo, novinarstvo, urednički poslovi, strateško planiranje), kvalifikacije za upravljanje kulturnim resursima u javnom i privatnom sektoru, za profesionalni angažman u kulturnom i kongresnom turizmu, glasnogovorničkim i protokolarnim poslovima, u tijelima državne i lokalne uprave, međunarodnim tijelima i organizacijama, državnoj administraciji, kulturnoj diplomaciji, u nevladinom sektoru, u privatnim i javnim zakladama, istraživanjima tržišta….

Znanstvena djelatnost

Članovi Odsjeka produktivni su znanstvenici (vidi popis objavljenih knjiga), a Odsjek kao cjelina bio je organizator stručnih simpozija i konferencija. Znanstvena područja u kojima djeluju članovi Odsjeka zaista su raznovrsna: digitalna humanistika, mikrobiopolitika, kompleksni sustavi u kulturi, teorija i kritika ideologije, jezična i diskurzna analiza, sociolingvistika manjinskih i ugroženih jezika, rodni studiji, kultura sjećanja, medijski i filmski studiji, kritička teorija društva, antropologija svakodnevnice, psihoanaliza i kultura, teorije i politika identiteta, interkulturalna komunikacija, kulturalni kontekst glazbe, akustička ekologija, sociodrama te upravljanje resursima u kulturi.

Članovi Odsjeka objavili su 96 znanstvenih članaka i 79 poglavlja u zbornicima.

Znanstveni projekti

Hibridni identiteti i kulture granica (2008- 2013); voditelj Nikola Petković,

Documentazione e rivitalizzazione dei sei idiomi istrioti (2013-); voditeljica Zvjezdana Vrzić,

Očuvanje vlaškog i žejanskog jezika (2007-); voditeljica Zvjezdana Vrzić,

Documentatoin of the Vlashki/Zheyanski Language (2012-2018); voditeljica Zvjezdana Vrzić,

Dekonstrukcija povijesno glazbenih iskustava (2013-2016); voditeljica Diana Grgurić,

Framing The Nation and Collective Identity in Croatia (2014-2018); voditelj Vjeran Pavlaković,

Erste Lectures, ErsteStiftungiWUSAustrija(2010-2011); voditelj Vjeran Pavlaković.

Knjige

Autorske knjige

Petković, N. (2010). Identitet i granica, Zagreb.

Petković, N. (2009). A Central Europe of Our Own, Frankfurt AM.

Grgurić, D. (2010). Glazba i riječ, Rijeka.

Grgurić, D. (2010). Tvornica privida, Rijeka (s Marinom Biti).

Pavlaković, V. (2016). Yugoslav Volunteers in the Spanish Civil War, Beograd.

Pavlaković, V. (2014). The Battle for Spain Is Ours: Croatia and the Spanish Civil War, 1936-1939, Zagreb.

Hromadžić, H. (2014). Medijska konstrukcija društvene zbilje, Zagreb.

Hromadžić, H. (2008). Konzumerizam, Zagreb.

Peović Vuković, K. (2016). Marx u digitalnom dobu, Zagreb.

Peović Vuković, K. (2011). Mediji i kultura, Zagreb.

Ružić, B. (2012). Fragmenti slike svijeta, Rijeka (sa Sašom Stanićem).

Uredničke knjige

Pavlaković, V. (2017). Escalating into Holocaust, Beograd.

Pavlaković, V. (2017). Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe, Zagreb.

Pavlaković, V. (2012). Confronting the Past: European Experiences, Zagreb.

Vrzić, Z. (s C. Cutler i P. Angermeyer) (2017). Language Contact in Africa and the African Diaspora in the Americas. Amsterdam.

Puljar D’Alessio, S. (2013). Avanture kulture, Zagreb.

Fanuko, N. (2013). Avanture kulture, Zagreb.

Stručne knjige i ostalo

Petković, N. (2006-2016). Harterije I – IV, Zagreb.

Perak, B. (2005). Temeljni lingvistički pojmovi, Zagreb.

Fanuko, N. (2004). Sociologija: udžbenik za gimnazije.

Vrzić, Z. (2009). Croatian: A Complete Course for Beginners (s A. Stojanović), NY.

Odsjek surađuje s inozemnim i domaćim institucijama kao što su fakultet za humanističke studije Sweet Briar College iz Virdžinije (SAD), Oddelek za kulturologijo Fakulteta za družbene vede u Ljubljani, Ustanova Ivan Matetić Ronjgov iz Viškova. U okviru Erasmus programa više desetaka stranih studenata bilo je na razmjeni na Odsjeku, a naši su studenti boravili na sveučilištima diljem Europske unije.

Studenti

Studenti su posebna priča[1]. Aktivistički moment karakterističan za kulturalne studije diljem svijeta najviše je došao do izražaja upravo među studentima riječkih kulturalnih studija: osim već spomenute inicijative za raniji prelazak na bolonjski režim studiranja, naši su studenti bili u prvim redovima studentskih prosvjeda i višetjedne blokade fakulteta 2009. godine („Znanje nije roba!“; „Besplatno obrazovanje za sve!“), što je zauvijek zabilježeno kao važan trenutak studentske kritike razvoja hrvatskog društva.

Zbog lakše koordinacije i institucionalne podrške, osnovali su udrugu studenata ”Inicijativa kulturalnih studija – IKS”, koja je poslužila kao platforma za brojne aktivnosti na fakultetu i u zajednici. Tako su pokrenuti projekt ”S kulturologije na posao!”, program ”F.IKS – Večer kulturalnih studija”, festivali ”Kastav Film Festival” i ”Ženski film festival”, projekt ”Bakanalije”, ciklus koncerata studentskih bendova ”Riff”, organizirano gledanje filmova ”Filmoteka+”, pokrenut je e-fanzin, osnovana je mala knjižnica knjiga i skripti, a organiziran je i niz stručnih predavanja, tribina, stručnih vođenja po gradu, seminara i izleta, aktivističkih radionica, kao i niz drugih kulturno-umjetničkih, medijskih, sportskih, ekoloških i zabavnih programa i projekata. Studenti su također pokrenuli inicijativu uređenja studentskog vrta pored zgrade fakulteta, a posebno mjesto zauzima pokretanje i izdavanje važnog studentskog časopisa ”Drugost”. Zbog raznolikih interesa studenata i povećane potrebe za kulturnom produkcijom u Rijeci, studenti su osnovali još jednu udrugu, interdisciplinarni kolektiv ”Manufaktura”.

Iako je Odsjek za kulturalne studije relativno mlad odsjek, studenti riječkih kulturalnih studija su vrlo brzo dokazali svoju vrijednost u zajednici i na tržištu rada, te tako zauzeli odgovorne pozicije u javnim upravama, medijima, kulturnim ustanovama, udrugama, obrazovnim institucijama, a dio i u privatnom sektoru. Kako bi se omogućilo međusobno povezivanje bivših studenata u svrhu informiranja, poslovne suradnje i promocije, osnovan je alumni klub ”cultEXchange”.

Popis zaposlenika Odsjeka za kulturalne studije od 2004. do 2018.

Amir              Muzur                        2004./2005.

Aleksandar    Mijatović                    2004./2005. – 2007./2008.

Aljoša            Pužar                          2004./2005. – 2009./2010.

Nikola            Petković                     2004./2005. – do danas

Marina          Biti                             2005./2006. – 2007./2008.

Nenad           Fanuko                       2005./2006. – do danas

Katarina        Peović Vuković           2005./2006. – do danas

Danijela        Marot Kiš                   2006./2007. – 2010./2011.

Željka            Jasnić                         2006./2007. – 2012./2013.

Saša               Vojković                     2006./2007. – 2012./2013.

Brigita           Miloš                          2006./2007. – do danas

Sanja             Puljar D’Alessio          2006./2007. – do danas

Ankica           Čakardić                     2007./2008. – 2009./2010.

Danijela        Borovac                      2008./2009. – 2009./2010.

Martina         Kado                           2008./2009. – 2009./2010.

Olgica           Klepač                        2008./2009. – 2012./2013.

Diana            Grgurić                       2008./2009. – do danas

Vjeran           Pavlaković                  2008./2009. – do danas

Iva                 Žurić Jakovina            2008./2009. – do danas

Sarah             Czerny                        2009./2010. – do danas

Hajrudin        Hromadžić                 2010./2011. – do danas

Benedikt        Perak                          2010./2011. – do danas

Boris              Ružić                          2012./2013. – do danas

Ana                Bezić                          2014./2015.

Ana                Smokrović                  2014./2015.

Zvjezdana      Vrzić                           2013./2014. – do danas

Renato          Stanković                    2015./2016. – do danas

Ivan               Cerovac                      2017./2018.

Ozren            Pupovac                     2017./2018. – do danas

Popis vanjskih suradnika Odsjeka za kulturalne studije od 2004. do 2018.

Vladimir        Biti

Klara             Buršić Matijašić

Dean             Duda

Nenad           Ivić

Nenad           Smokrović

Branko          Rafajac

Vesna            Girardi Jurkić

Gianna          Mazzieri Sanković

Tatjana          Vukelić

Vedran          Strčić

Maja             Barac

Jasna             Čapo Žmegač

Snježana        Čolić

Biljana           Kašić

Lea                Lazzarich

Aleksandra    Smolić

Stipe              Grgas

Branka          Blažević

Marta            Berčić

Nikolina         Palašić

Ana                Peraica

Velimir          Visković

Mirjana         Crnić

Ognjen          Čaldarović

Corinna         Gerbaz Giuliano

Dario             Maršanić

Davor            Mišković

Neven            Šantić

Nada             Švob Đokić

Romana        Matanovac

Goran            Moravček

Branko          Mijić

David             Šporer

Kristina          Džin

Tanja             Vučković Juroš

Matko           Botić

Nataša           Hoić Božić

Martina         Holenko

Ivana             Kunda

Emil               Ergedžija

Božidar          Kovačić

Jana               Šarinić

Danijela        Marot Kiš

Giovanni        D’Alessio

Kristina          Blečić

Boran            Berčić

Monica          Priante

Ana                Gavran Miloš

Peter             Stanković

Karmen         Šterk

Mitja             Velikonja

Franc             Trček

Luka              Zevnik

Dunja            Matić

Umjetnost i znanost – Luka Paušić

Etnografski film temelj je istraživačke metode vizualne antropologije. Nalazi se na razmeđi umjetnosti i znanosti, mnogi su ga pokušali definirati ali u tome nisu uspjeli. Etnografski film star je koliko i film sam. Sve do sredine šezdesetih godina bio je korišten u nastojanjima antropologije da se dokaže kao pozitivistička znanost u čemu zbog stalnih problema objektivnosti nikada u potpunosti nije uspio. Film nikada ne može biti objektivan, jer uvjek netko upravlja kamerom; montaža je na djelu i tokom samog snimanja, u trenutku kada odabiremo gdje, kako i što ćemo snimati. Ulazak Clifforda Geertza i prokazanja antropologije kao interpretativne znanosti u potpunosti otklanja ideju antropologije, a time i etnografskog filma kao posve objektivnih prikaza realnosti. Stavlja se naglasak na kontekstualizaciju, opservacijski film – pokušaj da se fenomen snima kao da nema kamere – propada kao projekt. Utoliko upravo antropologija, odmičući se od objektivnosti, dopušta ulazak subjektivnog, pokušaja da nam približi nepoznato i različito, ukratko, ono Drugo.

Read More

Transmetropolitan – Analiza slike – Luka Paušić

Analizom ću pokušati dokazati snagu kojom medij stripa može izraziti osnovni krik djelatne kritike. Medij stripa, nesputan brzinom kretanja filma ili statičnošću pukih slova na papiru čitatelju ostavlja izbor trajanja svakog panela, dok slike stoje zamrznute, spremne za svaku nuancu ispitivanja i promatranja. Njihova nepokretnost, težina liinija, boja, papir pod prstima i tom na koljenima, neišarana zvučnom kulisom, smještaj fumeta – ostavljeno na mislost čitatelju. Uz to, ukazati ću na materijal na koje se aanalizirani strip oslanja, točke kontrakulture i kulture iz kojih crpi svoju snagu.Upravo su te poveznice i vektori posebno vidljivi u ovom stripu, čiste od ikakvih pretenzija, apstrakcije i intelektualiziranja.

Read More

Tumačenje kultura – Luka Paušić

Clifford Geertz spominje ljudsko ponašanje kao većinom simboličku radnju, simboličku akciju. U ovom je tekstu na granici dvaju paradigmi; one semiotičke za čije je etabliranje i oživotvorenje velikim djelom zaslužan, i one sociološke, na tragu teorije Maxa Webera[1], što se može iščitati i njegovim izborom danjeg školovanja, ne samo kao dopuna filozofiji čije je koncepte i pristupe želio koristiti u odnosu na svjetovnije teme koje je mogao empirijski dotaknuti. Kreće se Weberovim stopama u potrazi za značenjima kroz koja će doći do “odgovora koje su drugi ljudi dali na naša pitanja”.

Sama definicija “Vjerujući, zajedno s Maxom Weberom, da je čovjek životinja koja visi u mrežama značenja što ih je sam ispleo, ja kulturu doživljavam poput tih mreža, pa stoga njihova analiza ne treba biti eksperimentalna znanost koja traga za zakonitostima, nego interpretativna znanost u traganju za značenjem.” izvučena je iz konteksta u kojeg ga je Weber smjestio, unutar ideje budućeg željeznog kaveza kojeg nosi racionalizacija i birokracija kao njezina bitna odrednica. U toj pesimističnoj viziji budućnosti Weber predviđa sve veću birokratizaciju, koja je ultimativni aparat racionalizacije, hladan i impersonalan. To je izvučeno iz konteksta jer je Geertz bio doktorski student Talcotta Parsonsa, velikog predstavnika funkcionalizma u sociologiji i zalagatelja za društveni status quo, preko kojeg je Geertz došao do Weberove definicije. Parsons na njega ima velik utjecaj, što se može isčitati iz naslova i tema eseja sadržanih u “Tumačenju kultura” (1973.) i “Local Knowledge” (1983.).

Geertz ovim tekstom utječe na akademske diskurse, isprva antropologije, gdje nekoliko godina izdržava napade, a desetak godina kasnije i u sociologiji, kada se taj pristup i počinje izvlačiti iz konteksta etnografije i nazivati semantičkim pristupom. Miče fokus s strukture na ljude same, s njihovim emocijama i reakcijama što u tekstu i sam ocrtava koristeći primjer Gilberta Rylea[2]; brzo stiskanje i opuštanje kapka jednog oka. Promatrano bez konteksta, kontrakcije mogu značiti jedino tik, ali s kontekstom mogu imati čitav niz značenja.

Read More