Laboratorij za istraživanje kulturne složenosti | Cultural Complexity Lab

Laboratorij za istraživanje kulturne složenosti

Cultural Complexity Lab

Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci

Sveučilišna avenija 4, 51000 Rijeka

Kabinet-811

Svrha

Svrha je osnivanja Laboratorija za istraživanje kulturne složenosti uspostavljanje infrastrukture za provođenje interdisciplinarnih znanstvenih istraživanja složenih kulturnih fenomena u interdisciplinarnom području društveno-humanističkih i prirodnih znanosti. Laboratorij će pružiti podršku za realizaciju znanstveno-istraživačkih interdisciplinarnih projekata djelatnika Filozofskog fakulteta u Rijeci, osobito Odsjeka za kulturalne studije te članova drugih sastavnica Sveučilišta u Rijeci. Laboratorij će također biti važna komponenta obrazovanja mladih stručnjaka i doktoranada s naglaskom na razvijanje empirijskih pristupa, primjena metodologija i alata digitalne humanistike, računalne obrade prirodnog jezika, strojnog učenja i rudarenja podataka. Laboratorij će primijenjene metodološke prakse, resurse, alate i spoznaje diseminirati u obrazovnu praksu s ciljem osuvremenjivanja obrazovnog kurikuluma, povećanja relevantnosti znanstvenih istraživanja i vidljivosti riječkog Sveučilišta.

Ciljevi

Laboratorij za istraživanje kulturne složenosti ima za cilj provođenje znanstvenih istraživanja  primjenom digitalnih metoda prikupljanja podataka, obrade informacija i vizualizacije uvida. Aktivnost laboratorija trebala bi rezultirati primjenom metodologija za empirijsko proučavanje kulturnih fenomena, stvaranjem baza znanja o različitim kulturnim fenomenima primjenom suvremenih metoda analize, povezivanja i pohrane podataka, strojnog učenja, stvaranjem znanstveno relevantnih kvantitativnih i kvalitativnih analiza, primjenom alata za diseminaciju i prezentaciju znanstvenih uvida te objavljivanjem znanstvenih radova u uglednim međunarodnim publikacijama. Laboratorij će biti aktivno uključen u pružanje znanstvenog pristupa rješavanju problema u kulturalnoj stvarnosti s ciljem razvoja lokalne zajednice.

Znanstveno-istraživačka aktivnost

U laboratoriju će se provoditi interdisciplinarna znanstvena istraživanja kulture kao složenog sustava koji nastaje međudjelovanjem tvarnih, bioloških, psiholoških, društvenih i tehnoloških procesa. Područja će istraživanja uključivati mapiranje i modeliranje međudjelovanja ekoloških i tehnoloških sustava, psiholoških značajki percepcije, afektivnih stanja i kognitivnih procesa, procesa oblikovanja osobnih i grupnih identiteta, mreža društvenih interakcija, interpretacije simboličkih kodova, strukture jezika i komunikacijskih procesa, organizacije društvenih institucija te emergencije kulturnih modela. Osobit će se značaj pružiti sinkronijskoj i dijakronijskoj analizi lokalnih kulturnih sustava ne zanemarujući značajke utjecaja kroz-kulturalnih i globalnih interakcija. Temeljne metode koje će se koristiti uključuju izradu i analizu tekstualnih i multimedijalnih korpusa, strojnu obradu prirodnog jezika, produkciju i analizu multimedijskih sadržaja, izradu etnografskih studija, praćenje i analizu društvenih mreža i medija, oblikovanje ontoloških modela kulture i mapiranje kulturnih mreža, računalno modeliranje sustava u kulturi, razvoj metoda geomapiranja, proširene stvarnosti,  obradu i pohranu podataka te stvaranje sustava za organizaciju znanja.

Laboratorij za istraživanja kulturne složenosti uspostavit će suradnju sa srodnim laboratorijima i znanstvenim centrima pri Sveučilištu u Rijeci, poput Centra za jezična istraživanja pri Filozofskom fakultetu u Rijeci (cji.uniri.hr), Langnet istraživačkom skupinom Sveučilišta u Rijeci (langnet.uniri.hr), središtem za razvoj inovacija Step Ri znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci (step.uniri.hr)  te institucijama i laboratorijima u Hrvatskoj i inozemstvu kao što je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu (ihjj.hr), Institutom Ruđer Bošković (irb.hr), Zagrebačkog foruma za kognitivnu znanost (ffzg.unizg.hr/oling/?p=2989),   Text Analysis and Knowledge Engineering Lab Fakulteta elektrotehnike Sveučilišta u Zagrebu (takelab.fer.hr), The Creative Language System Group pri University College Dublin, Irska (afflatus.ucd.ie), The Distributed Little Red Hen Lab (redhenlab.org), Icarus Hrvatska (http://icar-us.eu/en/english-icarus-hrvatska/),  Flagship Time Machine (http://timemachineproject.eu/), Institutom Jožef Stefan (ijs.si), The New England Complex Systems Institute (necsi.edu), Centre for the Study of Emotions in Cross-Cultural Exchange (ctie.hr), istraživačkim konzorcijima DARIAH  (dariah.eu), CLARIN (clarin.eu). Laboratorij će kroz primijenjene projekte uspostaviti i suradnje s vladinim organizacijama lokalne i područne samouprave (grad Rijeka, Primorsko-goranska županija) te nevladinim organizacijama poput Code for Croatia (codeforcroatia.org),  Gong (gong.hr) i različitim tržišnom usmjerenim organizacijama. Članovi laboratorija će kroz istraživačke suradnje i druge oblike umrežavanja steći dodatnu edukaciju o istraživačkom radu i mogućnost rada na istraživačkim projektima.

Nastavna aktivnost

Laboratorij će se koristiti i u izvođenju nastave na dodiplomskom i diplomskom studiju za potrebe kolegija Jezik, mišljenje i kultura, Uvod u digitalnu humanistiku, Kognitivizam, sustavi i kulturalni studiji, Suvremena glazba, Kulturna antropologija. Resurse laboratorija moći će koristiti i studenti koji žele raditi eksperimentalna istraživanja za svoje diplomske radove. Laboratorij će imati i važnu ulogu u izvođenju nastave na programu cjeloživotnog učenja Digitalna humanistika.

Teorija sustava u proučavanju kulture

Teorija složenih sustava suvremeni je pristup razmišljanju o znanosti i njezine uloge u društvu. Umjesto usredotočenja na redukcijske pristupe usredotočenja na dijelove sustava, proučavanje složenosti nastoji stvarati i sintetičke uvide o mrežama odnosa unutar dijelova sustava i između strukturno različitih sustava. Takvi odnosi i obrasci povezivanja stvaraju emergentna svojstva i fenomene koje se mogu zamijetiti na svim razinama stvarnosti koji tvore sastavnice dinamičnih modela kulture, od tvarnih i tehnoloških prema biološkim, psihološkim i društvenim sustavima. Takav pristup nužno postavlja interdisciplinarne zahtjeve za rješavanje modela složenih fenomena kulturnih modela komunikacije i društva koji su emergentni, dakle sastavljeni od, ali nesvodivi na psihološke i materijalne sastavnice. U praktičnom smislu to znači nužnost usredotočenja na empirijsku opisnu razinu proučavanja i pronalaženja kauzalnih struktura na sastavničkim razinama kompleksnosti, kao i težnju za oblikovanjem novih nereduktivnih znanstveno provjerljivih prediktivnih kulturnih modela na temelju primjena kompleksnih algoritama za određene emergentne obrasce djelovanja sustava.

U tehnološkom smislu suvremene mogućnosti pohranjivanja velikih količina podataka i praćenja interakcija među sustavima omogućuju po prvi puta u povijesti sagledavanje sustava kulture iz takve perspektive. O važnosti empirijske sustavske perspektive proučavanja kulture svjedoče i brojni projekti digitalizacije u kulturi kao i razvoj strojnog učenja u području komunikacijskih znanosti. Također, mnoga ugledna sveučilišta imaju posebne odjele za razvoj digitalnih metoda u humanistici i društvenim znanostima istraživačkim konzorcijima, a o značaju tih znanstvenih tendencija svjedoče i aktivnosti europskih institucija DARIAH  (dariah.eu), CLARIN (clarin.eu), Europske asocijacija za digitalnu humanistiku (eadh.org) i drugih.

Projekti vezani uz laboratorij

  • Framing the Nation and Collective Identity in Croatia: Political Rituals and the Cultural Memory of Twentieth Century Traumas (FRAMNAT) (framnat.eu). Izvor financiranja: Hrvatska zaklada za znanost.
  • Formal Reasoning and Semantics (FORMALS) (http://formals.ufzg.hr/). Izvor financiranja: Hrvatska zaklada za znanost. UIP-05-2017-9219
  • Razvoj baze znanja u području kulturnih fenomena (Ri-Ana). Cereicon. StepRi
  • Jezično izražavanje emocija: Razvoj računalnih metoda identifikacije i ontološkog modeliranja komunikacije psiholoških stanja u hrvatskom jeziku (EmoCNet) Izvor financiranja: Sveučilište u Rijeci
  • Stvaranje multimodalnog korpusa HRT-vijesti – u suradnji s Red Hen Labom (redhenlab.org)
  • Digitalizacija građe Ivan Matetić Ronjgov – u suradnji s ustanovom Ivan Matetić Ronjgov (ustanova-imronjgov.hr)
  • Rijeka Interactive geo-map (rijekafiume.geolive.ca/project). Izvor financiranja: Canada Social Sciences and Humanities Research Council (SSHRC) – Insight Grant

Voditelj:

dr.sc. Benedikt Perak