Cultural Studies

Odsjek za kulturalne studije Rijeka

Iskustva studentica Kulturologije s Erasmus+ programom

Pratili smo hrvatski tim na Erasmus+ projekt u Rumunjsku

Sudionici iz 5 različitih država

Rijeka – Brojni hrvatski studenti u potrazi za novim iskustvima odlučili su iskoristiti program Erasmus+. Svoje dojmove s projekta s nama su podijelili studenti riječkog sveučilišta koji su bili članovi hrvatskog tima koji se nedavno vratio s Erasmus+ projekta „ProCv+“. Projekt se održao u Poiani Negrii, malom selu na sjeveru Rumunjske u visokim Karpatima. Na jedanaest dana okupilo se 50 mladih iz pet različitih europskih zemalja – Rumunjske, Španjolske, Italije, Grčke i Hrvatske. Aktivnosti su bile raznolike – od team buildinga, planinarenja, do bavljenja različitim problemima poput društvene isključenosti, nezaposlenosti i siromaštva.

Opširnije:Iskustva studentica Kulturologije s Erasmus+ programom

Tri reda ili imaginarij feudalizma

Tri reda ili imaginarij feudalizma djelo je Georgesa Dubya, francuskog medievista i majstora historije mentaliteta. U ovom se djelu Duby bavi odnosom mentalnog i materijalnog u društvenim promjenama na primjeru kolektivnih predodžbi društva kod svećenstva, vitezova i seljaštva. Zapravo, on nam izlaže načine na koje su srednjovjekovni učeni ljudi zamišljali društvo u kojem žive, odnosno njihovu imaginaciju ustrojstva društva. Usredotočuje se na prijelomno 11. i 12. stoljeće, no svoju povijest feudalne ideologije započinje sa razmišljanjima svetog Augustina, pape Gelazija I. i Pseudodionizija Areopagita.

Opširnije:Tri reda ili imaginarij feudalizma

Ivan Butković, Social media and human interaction

Is social media the death of human interaction? Is perhaps its saving grace? Or is it none of it? Arguments have been made for all three, but before we can even begin to attempt to find an answer to this highly complex issue, we must first look at one of the most controversial clashes of the 21st century – online vs. offline.

Opširnije:Ivan Butković, Social media and human interaction

Reprezentacija Balkana u djelima jugoslavenske fantastične književnosti

artwork dark fantasy art gold light 706x400 wallpaperProvedene su brojne studije o reprezentaciji Balkana u zapadnjačkoj književnosti, naročito onoj fantastičnog predznaka, navedimo, primjerice, knjigu Vesne Goldsworthy Izmišljanje ruritanije-imperijalizam mašte. Čini se da je balkanski imaginarij uvelike inspirirao stranu, naročito anglofonu fantastičnu književnost u kreiranju mračnih, anakronih mjesta kojima vladaju sile zla, od Wellsovih Morlaka, preko Drakule Brama Stokera, pa sve do Tolkienovog Mordora. U ovom ću se radu pokušati pozabaviti balkanskim odgovorom, odnosno, načinom na koji se balkansko područje kreira kao imaginarni prostor unutar fantastične literature samih balkanskih autora. Je li njihova samoreprezentacija potpuno prihvaćanje nametnutih narativa izvana ili postoji prostor za izvrtanje istih?

Opširnije:Reprezentacija Balkana u djelima jugoslavenske fantastične književnosti

Kratka povijest kazališta u Rijeci - od osnutka do atribuiranja ''narodno''.

Smisao i bit kazališta odu vijek su bili isti: progovoriti o svijetu u kojem se živi, izgovoriti neizgovoreno, otkriti skriveno, izvući potisnuto, osloboditi zapreteno, ali i naučiti voljeti i živjeti i iza zrcala stvarnosti. Time kazalište postaje sastavni dio kulture življenja koja u Rijeci traje već stoljećima, od daščare u zapadnom dijelu grada na kojoj su se izvodile ''kazališne predstave'' preko prvog zidanog kazališta iz 1765. godine, Adamićevog kazališta 1798. godine, tj. Teatro nuovo (kasnije dobiva ime Teatro Civico di Fiume 1845. godine), do prvog suvremenog kazališta kojeg danas znamo pod imenom Hrvatsko narodno kazalište Ivan pl. Zajc. Kako se kulturna scena u gradu razvijala, potrebe su bile sve veće te se moralo omogućiti prikladnije mjesto održavanja predstava.

Opširnije:Kratka povijest kazališta u Rijeci - od osnutka do atribuiranja ''narodno''.

Anika Žegarac: Dunja Rihtman Auguštin „Ulice moga grada“

trgTekst „Ulice moga grada“ vezan je uz tematiku načina stvaranja i reproduciranja kolektivnog sjećanja. Uzimajući za analizu toponimiju grada Zagreba, autorica prati promjene naziva ulica shodno promjenama političke vlasti te istražuje kolektivnu simboliku u imenima ulica i njihovim manipulacijama.

Opširnije:Anika Žegarac: Dunja Rihtman Auguštin „Ulice moga grada“

Dominantni ideološki sadržaji u masovnim medijima i njihova recepcija u medijskim publikama

Ovaj se referat temelji na određenim tezama iz dvaju tekstova o analiziranju snažne povezanosti dominantnih ideoloških diskursa s raznolikošću pozicija recepcije medijskih sadržaja. Kao teoretska baza za razmatranje pozicija primanja i dekodiranja medijskih poruka poslužit će djelo „Aktivne medijske publike: razvoj koncepta i suvremeni trendovi njegovih manifestacija“, autora Hajrudina Hromadžića i Helene Popović, koje nam pruža uvid u samo središte paradigme kulturalnog teoretičara Stuarta Halla o problematičnom pitanju dekodiranja medijskih diskursa. Drugi, ali jednako važan tekst za analizu tematike koja se obrađuje u ovom referatu jest 18. poglavlje iz knjige „Ideologija: multidisciplinaran pristup“, čiji je autor nizozemski teoretičar Teun A. Van Dijk. Namjera ovog rada jest analizirati kompleksne odnose između dominantnih ideoloških principa koji zauzimaju većinu medijskog prostora te načina na koje publika dekodira sadržaje medijske industrije. Polazeći od vlastite pretpostavke kako pripadnici publike nisu samo pasivni subjekti podložni medijskoj manipulaciji, već na različite načine dešifriraju medijske sadržaje, predstavit ću, s naglaskom na adekvatne primjere iz hrvatske i svjetske stvarnosti, ključne stavke koje potvrđuju moju hipotezu.

Opširnije:Dominantni ideološki sadržaji u masovnim medijima i njihova recepcija u medijskim publikama

Uloga medija u razvoju djece

Baby using computer

U ne tako dalekoj prošlosti televizija, računalo i mobitel bili su tek privilegija, dok su danas postali neizbježan i neizostavni dio svakog kućanstva. Danas nam je nezamisliv život bez suvremenih medija jednako kao i bez brzog proteka informacija i znanja o svemu u svijetu. Upravo brzi i nezaustavljivi napredak dovodi do toga da svaka nova generacija djece odrasta u okolini koja je sve bogatija novim medijima i njihovim sadržajima.

Opširnije:Uloga medija u razvoju djece

Prikaz Balkana u multinacinalnoj virtualnoj zajednici 9gag - Ivana Kontošić

EQm39fW7Viđenje Balkana kao prostora obilježenog stalnim sukobima, nestabilnim granicama, divljaštvom i s ostalim najčešće negativnim konotacijama vezanim uz pojam česta je i raširena slika Balkana u svijetu. Takva se predodžba održava zbog prizora iz filmova o Balkanu, tekstova pjesama, književnih djela i ostalih medijskih slika. U ovom će seminaru biti riječ o slici Balkana kakva se prikazuje kroz slike koje postavljaju korisnici iz različitih zemalja na multinacionalnu internet stranicu 9gag. Cilj seminara je ustvrditi poklapa li se slika Balkana koju korisnici 9gaga prikazuju s onom Balkana kao neciviliziranog, barbarskog i agresivnog prostora. Kao potpora analizi koristit će se teorija iz knjiga Imaginarni Balkan, Marije Todorove te Balkan: od geografije do fantazije, katarine Luiketić uz ostale izvore. Za anlizu su korišteni primjeri koji se u pretraživanju web stranice 9gag pojavljuju pod zajedničkim subjektom „Balkan“ odnosno „Balkans”. Kako bi se omogućilo bolje shvaćanje analize primjera ukratko će se objasniti koncept balkanizma i shvaćanje pojma Balkana.

Opširnije:Prikaz Balkana u multinacinalnoj virtualnoj zajednici 9gag - Ivana Kontošić

Balkanizam - Barbara Matijević

89850 004 C88E1B75

Balkan je geopolitički naziv koji se od dvadesetog stoljeća primjenjuje za područje Balkanskog poluotoka. Prvotno se taj naziv upotrebljavao za područje koje je nakon 1699. izravno ili neizravno bilo pod kontrolom Osmanskog Carstva. Danas se taj naziv često uzima za geografsko označivanje područja koje prate granice modernih država Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Grčke, Makedonije, Rumunjske, Srbije i Hrvatske. Granice Balkana često se ne definiraju samo geografski, već kulturološki i politički, čime se Grčka u međunarodnim odnosima nikada ne spominje kao balkanska država. 

Opširnije:Balkanizam - Barbara Matijević

Filip Brnelić: Ideologija i njezin kraj u postmodernom društvu

RIP

Ideologija i njeno značenje u javnom diskursu ponešto se razlikuju od ideologije u teoriji, gdje ona de facto označava svaki prostor u kojem postoji ljudska ideja. No u svakodnevnom se govoru ta riječ upotrebljava kada se želi naglasiti nešto veliko, nešto važno, nešto veće od pojedinca samog, što donosi određenu razinu nelagode i opreznosti kada se pristupa raspravi i govoru o ideologiji. U oba je slučaja jasno da možemo tvrditi o postojanju pregršt ideologija koje indiciraju ljudsku različitost. Kako je onda moguće govoriti o kraju ideologije?

Opširnije:Filip Brnelić: Ideologija i njezin kraj u postmodernom društvu