Tradicionalna Smotra novog talijanskog filma u Rijeci počinje u ponedjeljak 26. studenoga. U Art-kinu Croatia prikazujemo sedam novih nagrađivanih filmskih ostvarenja talijanske produkcije, a ponavlja se i uspješan natječaj za najbolju kritiku Točke gledišta te izvlačenje na Facebooku. rot- 300

Tradicionalna Smotra novog talijanskog filma u Rijeci donosi sedam izvrsnih naslova nove talijanske produkcije. Za svečano otvorenje Smotre u Rijeci odabrana je nagrađivana komedija Veličanstvena prisutnost (Magnifica presenza), dok program završavamo komedijom Poseban dan (Un giorno speciale). Ciklus će predstaviti selektor programa Paolo Minuto iz Talijanskog saveza filmskih društava (Federazione Italiana dei Circoli del Cinema).

Svakog dana tijekom Smotre, na Facebook stranici Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu, bit će objavljena pitanja o povijesti talijanske kinematografije ili o naslovima nove Smotre. Imeđu onih koji točno odgovore bit će izvučen dobitnik jednomjesečne stipendije za pohađanje tečaja talijanskog jezika, dok za studente i studentice koji vole pisati otvoren je natječaj Točke gledišta (Punti di vista).

U Veličanstvenoj prisutnosti pratimo mladog Pietra koji napušta svoj rodni kraj te dolazi u Rim kako bi napokon pokušao ostvariti svoj san i postao glumcem. Između neuspjelih audicija i razočaranja Pietro ipak uspijeva pronaći stan u kvartu Monteverde, no tada otkriva da je njegov novi dom ispunjen neobičnim prisutnostima... Kasnije Pietro otkriva da u stanu 'žive' duhovi bivših glumaca i glumica koji su tragično stradali upravo u toj kući… Uz brojne druge nagrade, Veličanstvena prisutnost nagrađena je talijanskim Zlatnim globusom u kategoriji najboljeg glumca (Elio Germano) te najbolje sporedne glumice (Paola Minaccioni).

Poseban dan prati dvoje mladih ljudi, Poseban dan 300Ginu i Marca, koji se slučajno upoznaju u predgrađu Rima u trenutku kada oboje započinju prvi dan na poslu. Marco se zaposlio kao vozač u tvrtki koja iznajmljuje aute, a prvi zadatak mu odvesti Ginu na važan sastanak s utjecajnim političarom. Dok se iz predgrađa voze ka središtu Rima, političar zbog obaveza uporno odgađa sastanak te dvoje mladih dobiva priliku upoznati se...

U sklopu ciklusa prikazujemo i dramu Otoci (Isole), komediju Svi na more (Tutti al mare), krimić Međuprostor (L'Intervallo), ratnu dramu Stan u Ateni (Appartamento ad Atene) te nagrađivani film Laure Moranti Trešnje (Ciliegine).

Smotra novog talijanskog filma održava se od 26. studenoga do 2. prosinca u Art-kinu Croatia.

Više na www.art-kino.org i www.iiczagabria.esteri.it

 Raspored projekcija Smotra novog talijanskog filma u Rijeci
 
ponedjeljak, 26. studenog
20h Smotra novog talijanskog filma:
Veličanstvena prisutnost (Magnifica presenza, režija: Ferzan Ozpetek, uloge: Elio Germano, Paola Minaccioni, Beppe Fiorello; Italija, 2012., 105') – komedija

utorak, 27. studenog
20h Smotra novog talijanskog filma:
Otoci (Isole, režija: Stefano Chiantini, uloge: Asia Argento, Giorgio Colangeli, Anna Ferruzzo; Italija, 2011., 92') – drama

srijeda, 28. studenog
Svi na more (Tutti al mare, režija: Matteo Cerami, uloge: Gigi Proietti, Marco Giallini, Ilaria Occhini; Italija, 2011., 95') – komedija

četvrtak, 29. studenog
20h Smotra novog talijanskog filma:
Međuprostor (L'intervallo, režija: Leonardo di Costanzo, uloge: Salvatore Ruocco, Francesca Riso, Alessio Gallo; Italija, 2012., 90') – drama

petak, 30. studenog
20h Smotra novog talijanskog filma:
Stan u Ateni (Appartamento ad Atene, režija: Ruggero Dipaola, uloge: Laura Morante, Gerasimos Skiadaressis, Richard Sammel; Italija, 2011., 95') – drama

subota, 1. prosinca
20h Smotra novog talijanskog filma:
Trešnje (Ciliegine, režija: Laura Morante, uloge: Laura Morante, Pascal Elbé, Isabelle Carré; Italija, 2012., 83') – komedija

nedjelja, 2. prosinca
20h Smotra novog talijanskog filma:
Poseban dan (Un giorno speciale, režija: Francesca Comencini, uloge: Filippo Scicchitano, Giulia Valentini, Roberto Infascelli; Italija, 2012., 89') – komedija

Symbolic Strategies of Nation Building Lecture Series

 

Odsjek za kulturalne studije poziva vas na predavanje

 renato

Teorija kulture i praksa kulturne politike

 

RENATO STANKOVIĆ

 

 

 

Renato Stanković je suradnik Grada Kastva na projektima u kulturi. Magistrirao je kulturologiju na Odsjeku za kulturalne studije u Rijeci. Trenutno radi u Upravi Grada Kastva. Tajnik je i član izvršnog odbora Udruge ‘’Kastafsko kulturno leto’’. Član je Savjeta mladih pri Gradskom vijeću Grada Kastva. Jedan je od pokretača znanstveno-studentskog časopisa ‘’Drugost’’ i jedan od suosnivača ‘’Kastav Film Festivala’’. Bavi se izradom kulturnih strategija, organizacijom manifestacija i drugih događanja, aktivizmom, te proučavanjem sustava. Živi i radi u Rijeci i Kastvu.

 

Predavanje ‘’Teorija kulture i praksa kulturne politike’’ dovodi u pitanje odnos proizvođača kulture, potrošača kulture i institucionalnih politika. Pritom se raspravlja o ulozi kulturologije, kulturalnim teorijama i njihovim interpretacijama u praksi, radu u kulturi te kulturnim strategijama i projektima.

 

 

 

 

 

Predavanje  će se održati utorak, 27.11.2012.

Od 8.30 do 10.00 sati na Filozofskom fakultetu u Rijeci,

u prostoriji 138

 

 

Sponsored by the Norwegian Research Council

Symbolic Strategies of Nation Building Lecture Series

 

Odsjek za kulturalne studije poziva vas na predavanje

 

Prijepori o potrošačkoj kulturi
u socijalističkoj Hrvatskoj

 

IGOR  DUDA

Igor Duda (Pula, 1977.) docent je na Odsjeku za povijest pri Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, gdje je kao znanstveni novak primljen 2001. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest i kroatistiku (2000.) te magistrirao (2004.) i doktorirao povijest (2009.). Područje njegova posebnog interesa su društvena povijest i povijest svakodnevice druge polovice XX. stoljeća, povijest potrošačke kulture te povijest dokolice i turizma. Kao OSI/Chevening Scholar boravio je na Sveučilištu u Oxfordu (2002/2003.), surađivao je s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža u Zagrebu te bio istraživač na međunarodnom znanstvenom projektu Sveučilišta u Grazu Tourism and Leisure Cultures in Socialist Yugoslavia (2005-2008.). Objavio je dvije knjige: U potrazi za blagostanjem. O povijesti dokolice i potrošačkog društva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih (2005.) i Pronađeno blagostanje. Svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih (2010., nagrada Kiklop za znanstvenu knjigu godine). Izlagao je na mnogim znanstvenim konferencijama i održao niz javnih predavanja. Član je više strukovnih udruga i sveučilišnih tijela. Istraživač je u sveučilišnom Centru za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma te voditelj Centra u godini 2012/13.

 

Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma osnovan je kao nova sastavnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli odlukom Senata od 9. srpnja 2012. godine. Okuplja djelatnike raznih sveučilišnih odjela i umrežava znanstvenike koji dijele zanimanje za istraživanje razdoblja socijalizma i postsocijalizma te socijalističke i komunističke ideologije i teorije. Znanstveno-istraživački rad odvija se u okviru područja humanističkih, društvenih i interdisciplinarnih znanosti, posebno na sljedećim humanističkim i društvenim poljima: povijest, etnologija i antropologija, filologija i znanost o umjetnosti.

Predavanje  će se održati ponedjeljak, 26.11.2012.

Od 17.15 do 19.00 sati na Filozofskom fakultetu u Rijeci,

u prostoriji  138

Pozivamo Vas na javnu raspravu u okviru projekta USSUD (Unapređenje studentskog standarda u domeni kulture) koja će se održati u petak 23. studenoga 2012. godine u 17h na Kampusu Sveučilišta, Filozofski fakultet, prostorija 006 .

Teme o kojima će se raspravljati su osnivanje studentskog kulturnog centra i kulturne politike za mlade i međusektorska suradnja kao i sve ostale teme usko vezane uz studentski kulturni život.

Vrijeme i mjesto održavanja: 23. 11. 2012., 17 – 19:30 sati, soba 006, zgrada Filozofskog i Učiteljskog fakulteta, Sveučilišni kampus. Trajanje javne tribine: 2,5 sata

Moderatori: Irena Kregar Šegota (Odjel za kulturu grada Rijeke) i Andrea Mešanović (Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci)
Sadržaj javne tribine
17:00 - Dolazak gostiju i riječ dobrodošlice (prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija – Sveučilište u Rijeci, Helena Semion Tatić – ravnateljica Direkcije programa Odjela za kulturu grada Rijeke)
17:05 – Projekcija studentskog filma o projektu USSUD kulture
17:20 - Prezentacija rezultata istraživanja o stavovima studenata Sveučilišta u Rijeci prema kulturi (Zoran Baljak – Sveučilište u Rijeci)
Ideje i zaključci proizašli s USSUD-ovih aktivnosti:
17:30 – Zaključci radionica (Daniela Urem – Sveučilište u Rijeci, studenti - voditelji radionica)
17:55 – Zaključci ekspertnih stolova (Ivan Šarar – pročelnik Odjela za kulturu grada Rijeke, Helena Semion Tatić – ravnateljica Direkcije programa Odjela za kulturu grada Rijeke, prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija – Sveučilište u Rijeci)
18:20 -19:30 Završna diskusija, pitanja i odgovori

American Corner u Sveučilišnoj knjižnici poziva Vas na edukaciju za korištenje iPada

U okviru programa, organizirane su jednodnevne radionice koje će se održavati u tjednu od 26. do 30. studenoga 2012. g. u vremenu od 8.00-14.00 sati u prostoru Znanstveno-istraživačke čitaonice.

 Program radionica:

 upoznavanje s iPadom, programi iTunes za učenje, prevođenje, pisanje i korištenje iPada u društvenim mrežama.

 Termini održavanja radionica:

8.00 – 10.00

10.00 – 12.00

12.00 – 14.00

 Svaka radionica namijenjena je posebnoj kategoriji polaznika:

 PONEDJELJAK, 26. studenoga za studente

 UTORAK, 27. studenoga za studente

 SRIJEDA, 28. studenoga za osoblje Sveučilišta i ostale građane

 ČETVRTAK, 29. studenoga za knjižničare

 PETAK, 30. studenoga za osoblje Sveučilišta i ostale građene

 Broj polaznika je ograničen, pa molimo da nam na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. pošaljete prijavu u kojoj ćete navesti:

 -željeni datum pohađanja

-ime i prezime i

-kategoriju kojoj pripadate

 Prijave se primaju zaključno s danom 23. studenoga 2012. (petak) do 12.00 sati. Po primljenoj prijavi, javit ćemo Vam se s potvrdom Vašeg uključenja u radionicu.

 Sredstva za nabavu i-Pada i edukaciju osigurana su iz donacije za American Corner.

 

Gradska knjižnica i čitaonica „Viktor Car Emin“ Opatija
poziva Vas,
u povodu Mjeseca hrvatske knjige
na predstavljanje knjige
„Moja Italija“,
autorice Katarine Abramović,
koje će se održati u
srijedu, 21. studenog 2012.,
u 18,30 sati u dvorani Kulturnog doma „Zora“ u Opatiji
Dobro došli!

PROGRAM ZA PROSINAC 2012.

scena iz KUC KUC CABARET-a 300pxSubota, 01.12. – 20 sati – “PORN STAR”, 1. porno-komedija u Hrvatskoj, Ri Teatar, autor: Donato Jurković, redatelj: Bojan Lakoš, igraju: Hrvoje Zubčić, Josipa Manjgotić, Tena Ružić, Dolores Salopek, Katarina Fumić, Emir Mulalić i Anis Galijatović
Nedjelja, 02.12. – 20 sati – “PORN STAR”, 1. porno-komedija u Hrvatskoj
Utorak, 04.12. – 20 sati – “PRIČA O ZOLOŠKOM VRTU”, gostovanje Teatra MILF (Method In Live Form), prema motivima Zoo story Edwarda Albee-ja, redatelji: Janez Vajevec i Žiga Čamernik, igraju: Mirjan Čubrić i Žiga Čamernik, informacije i rezervacije: 051/375-866 i 091/572-1533
Petak, 07.12. – 21 sat – “KUC KUC CABARET”, najnoviji humoristični program Ri Teatra, obavezna rezervacija stolova na 051/375-866
Subota, 08.12. – 20 sati - “LUCY IN THE SKY WITH DIAMONDS”, autor i redatelj: Davor Popović
Nedjelja, 09.12. – 20 sati - “LUCY IN THE SKY WITH DIAMONDS”
Petak, 14.12. – 21 sat – “RASPETKAVANJE”, plesnjak u rock&roll glazbu ’70., ’80……., ulaz besplatan, foyer
Četvrtak, 20.12. – 22.30 sati – Svečani doček SMAKA SVIJETA  “KRAJ SVIJETA”, PREMIJERA, komedija apsurda Ri Teatra, autor i redatelj: Emir Mulalić, igraju: Emir Mulalić, Hrvoje Zubčić, Davor Popović, Tena Ružić, Anis Galijatović i drugi

 

Petak, 21.12. – 20 sati - “KRAJ SVIJETA”, 1. repriza (samo ukoliko nije nastupio Smak svijeta)
Subota, 22.12. – 21 sat – “THE BEST OF KUC KUC CABARET”, najbolji humoristični program Ri Teatra iz 2012. godine, specijalni gosti: Afro-Ritmo Capoeira Rijeka i mnogi drugi, zbog limitiranog broja posjetitelja obavezna je rezervacija stola na 051/375-866 (samo ukoliko nije nastupio Smak svijeta)

 

O KOMEDIJI APSURDA „KRAJ SVIJETA“

KRAJ SVIJETA 300 pxPredstava Kraj svijeta je svečani doček kraja čovječanstva uz prisustvo više znamenitih proroka čija će se predviđanja u manjoj ili većoj mjeri obistiniti. Reportaže sa raznih dijelova svijeta prate doček sa izvještajima o napretku Kraja i potvrđuju ili opovrgavaju proročanstva nazočnih. Sam Kraj dočekuje se nestrpljivim odbrojavanjem do ponoći kada se saznaje koji je od proroka bio u pravu i  kome se dodjeljuje nagrada za najbolje proročanstvo.
Autorski tim predstave uključuje: Emir Mulalić, Nataša Tepša, Hrvoje Zupčić, Anis Galijatović, Tena Ružić i ostali.

Informacije i rezervacije mogu se dobiti na
tel. 051/375-866 ili gsm. 091/253-8991
ili Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
KUC Kalvarija zadržava pravo izmjene programa!
http://www.ri-teatar.hr/

Program filmova jednog od najznačajnijih hrvatskih redatelja, Krste Papića, donosi jedinstvenu kombinaciju njegovih kratkometražnih dokumentarnih i dugometražnih igranih filmova u Art-kino Croatia.

Program Hrvatski filmski autori - Krsto Papić započinje u četvrtak, 22. studenoga, kratkim dokumentarnim filmom Mala seoska priredba, svojevrsnim prikazom neobične priredbe, a nastavlja dugometražnim igranim filmom Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj. Svečanom otvorenju nazočit će i redatelj Krsto Papić te filmski kritičar Boško Picula, a nakon filma najavljujemo druženje u atriju.

Prikaz seoske priredbe, čiji organizatori seljacima predstavljaju festival pop-glazbe i biranje misice sela, pretvara se u urnebesnu karikaturu.

U selu Mrduša Donja u dalmatinskom zaleđu organizira se amaterska predstava Shakespeareova Hamleta. Odnosi u predstavi u začuđujućoj mjeri preklapaju se s onima Shakespeareovih likova...

Specijalni vlakovi prate gastarbajtere na putu u Njemačku i pritom suptilno razotkrivaju degradaciju koja ih očekuje. Svakodnevicu Dalmatinske zagore koja se mijenja onim što donose gastarbajteri povratnici gledamo u kratkom filmu Halo, München. Nek se čuje i naš glas prati zakonom zabranjene ilegalne radio stanice u kućnoj radinosti širom Hrvatskog zagorja i Podravine.

Od dugometražnih naslova na programu su se našle i kontroverzne Lisice, Tajna Nikole Tesle Tajna Nikole Tesle 300pxs Orsonom Wellesom, te prvi hrvatski i jugoslavenski horor Izbavitelj.

Najslavniji film Krste Papića, Lisice, Lisice 300pxnagrađen je Zlatnom arenom za najbolji film i najbolju režiju u Puli. Riječ je o prvom filmu koji se eksplicitnije bavi razdobljem Informbiroa, odnosno psihozom koja se tragično odražava na živote običnih ljudi. Najviše polemike u javnosti izazvala je scena u kojoj pijani  kum, a pri tom istaknuti partijski aktivist, tijekom svadbe siluje nevjestu.

Izbavitelj je prvi hrvatski i jugoslavenski film u žanru fantastičnog horora te je kao takav svojedobno naišao na velik odjek domaće publike i stanovita inozemna priznanja, a s vremenom je stekao i kultni status. Film prati siromašnog pisca Ivana Gajskog koji se zaljubi u Sonju, kćer profesora Boškovića, te nekako u isto vrijeme otkriva da vlast u gradu preuzima posebna vrsta štakora koja ima sposobnost uzimanja ljudske fizionomije.

Ciklus filmova Krste Papića prikazuje se u Art-kinu Croatia od 22. do 25. studenoga, a ulaz je slobodan na program u cijelosti.

Više na www.art-kino.org

Dvije izvrsne i nagrađivane drame u Art-kinu Croatia
Za one koji su uživali u remek djelu Valerie Donezlli (Naš osobni rat), u Art-kino je stigla izvrsna drama Andreasa Dresena Zaustavljeni Zaustavljeni 200koja se također suočava s bolešću. Opet imamo maligni tumor, ali ne na djetetovu mozgu već u odraslog muškarca kojem je preostalo još malo od života. No to nije vježba iz boli i torture, kao ni psihoanalitička seansa pred bijelim platnom (bolnički zidovi, snijeg), već naprosto izvrstan film o veličini i snazi ljudskih osjećaja.
 'Film koji traje još dugo nakon što ga pogledate’– komentar je filmskih kritičara na dramu Zaustavljeni, koja je dosad osvojila preko deset nagrada, uključujući i nagradu programa Izvjesni pogled Festivala u Cannesu.
Studeni queer program donosi Prolom oblaka, romantični film ceste, Thoma Fitzgeralda s oskarovkom Olympiom Dukakis i Brendom Fitcher.
Olympia Dukakis i Brenda Fricker tumače Stellu i Dot, ocvali lezbijski par koji je zajedno preko tri desetljeća kroz sve životne uspone i padove. Sada, u osmom desetljeću života, bježe iz staračkog doma iz Mainea u Novu Scotiu kako bi ozakonile svoju ljubav. Na putu prema Kanadi susreću autostopera Prenticea, dečka iz provincije koji se želi baviti modernim plesom, također na putu prema Kanadi gdje želi posjetiti majku na samrti. Zbunjen i s vlastitim demonima, mladi Prentice ima štošta za naučiti od Stelle i Dot dok one vode vlastitu bitku – postoji li ljubav među njima nakon tri desetljeća.
Krenite s nama na putovanje u stilu road tripa Thelme & Louise, u nedjelju, 18. studenog u 20 sati, a Zaustavljene možete pogledati u Art-kinu od subote, 17. studenoga.

Više na www.art-kino.org

Kulturni centar "Kalvarija"
Vas poziva
nudeći bogat program:

PROGRAM OD 17.11. DO 25.11.2012.

scena iz porno-komedije PORN STAR 7 200 pxSubota, 17.11. – “NOĆ KAZALIŠTA U KALVARIJI”, ulaz na sva događanja je besplatan
- 20 sati – dvorana - PREMIJERA “PORN STAR”, 1. porno-komedija u Hrvatskoj, Ri Teatar, autor: Donato Jurković, redatelj: Bojan Lakoš, igraju: Hrvoje Zubčić, Josipa Manjgotić, Tena Ružić, Dolores Salopek, Katarina Fumić, Emir Mulalić i Anis Galijatović, ulaz samo uz pozivnice
- 21.30 sati – foyer – Otvorenje izložbe Ivana Paulića “PET DO DVANAEST”
- 22 sata – dvorana - Odabir glumaca, žanra i naslova “Premijere u sat vremena”
- 22.30 sati – foyer – koncert dua Timeless
- 23.30 sati – dvorana – “PREMIJERA U SAT VREMENA”
- 24.00 sati – dvorana – 3. DODJELA NAGRADA RI TEATAR AKADEMIJE


Nedjelja, 18.11. – 20 sati - “PORN STAR”, 1. porno-komedija u Hrvatskoj, Ri Teatar, autor: Donato Jurković, redatelj: Bojan Lakoš
NEMA VIŠE MJESTA !!!!!!!

Četvrtak, 22.11. – 19 sati – JAVNA PREZENTACIJA 22. generacije škole glume Ri Teatra, ulaz slobodan

Petak, 23.11. – 21 sat - “KUC KUC CABARET”, najnoviji humoristični program Ri Teatra, obavezna rezervacija stolova na 051/375-866

Subota, 24.11. – 20 sati - “SMRAD”, tragikomedija Ri Teatra, autori, redatelji i glumci: Jadran Grubišić i David Petrović

Nedjelja, 25.11. - 20 sati - “SMRAD”, tragikomedija Ri Teatra


Informacije i rezervacije mogu se dobiti na
tel. 051/375-866 ili gsm. 091/253-8991
ili Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
KUC Kalvarija zadržava pravo izmjene programa!
http://www.ri-teatar.hr/

Matica hrvatska Vas poziva na sajam knjiga

INTERLIBER 2012.
13. - 18. studenoga

susreti s autorima, promocija knjiga, darovi za kupce, popusti 20% do 80%


Petak, 16. studenoga u 18 sati

Druženje s Nives Opačić
paviljon 6, štand 3e


Subota, 17. studenoga u 18 sati

Druženje s Viktorom Žmegačem
paviljon 6, štand 3e

Nedjelja, 18. studenoga u 13 sati

Druženje s urednicima Stoljeća hrvatske književnosti
paviljon 6, štand 3e

Radno vrijeme INTERLIBERA: petak i subota 10-21 sat, nedjelja 10-19 sati

U fokusu ovogodišnjeg, sedmog izdanja, festivala Moje, tvoje, naše tema je praktičnih utopija. Utopiju koristimo u značenju koje se odnosi na optiku kroz koju promatramo društveni sistem i njegovu strukturnu transformaciju te kroz koju analiziramo i zamišljamo nove oblike zajednice. Dakle utopija se odnosi, prije svega, na društvenu organizaciju i moguću transformaciju. U središtu našeg istraživanja nije ono što utopije negiraju nego su to utopijski prijedlozi za organizaciju alternativnog svijeta. Unatoč rastućem nezadovoljstvu sa stukturom društva u kasnom kapitalizmu koje je elaborirano u brojnim teorijskim i umjetničkim radovima čini nam se da se nedovoljno razmišlja o alternativama, o drugim modelima organizacije društvene strukture. Vjerujemo da se i na praktičan i na fantastičan način postojeće stanje i postojeći sustav mogu reformulirati. Praktične utopije se fokusiraju upravo na te alternative, pristupajući utopiji kao političkoj viziji: kritičkom i dijagnostičkom instrurmentu koji će nam pomoći da generiramo nove vizije zajedničkog života... Praktične utopije propitivat ćemo kroz različite umjetničke forme

babacic-1Odsjek za Kulturalne studije (FFRI) predstavlja izlozbu fotografija na temu “Otpor i promjene u znanosti, obrazovanju i drustvu”. Izlozba je postavljena 31.10.2012., te ce ostati izlozena do daljnjeg. Ovim putem poticem studentice i studente Kulturalnih studija da se angaziraju i osmisle koncept sljedece izlozbe. S obzirom da Kulturalni studiji predstavljaju svojevrsnu platformu kritickog duha akademije, te njeguju svoju subverzivnu stranu, bilo je nezaobilazno postaviti ovako koncipiranu postavu na zidove Kulturologije.

Izlozba “Otpor i promjene u znanosti, obrazovanju i drustvu” dio je istoimenog simpozija odrzanog u travnju 2012. na Odsjeku za etnologiju i kulturalnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju u Ljubljani organiziran je fotografski natjecaj na temu prosvjeda. Zaprimljeno je osamdesetak fotografija iz Slovenije, Srbije i Hrvatske. Ziri u sastavu: Borut Krajnc ( fotograf Mladine ), Ziga Gorisek ( student etnologije i kulturne antropologije, organizator natjecaja) i Sarah Lunacek ( asistentice na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju) izabrali su dvadeset fotografija, od toga tri fotografije za prvo, drugo i trece mjesto. Koncept izlozbe ne ogranicava se na tek nedavne otpore na sveucilistu, vec i na otpore geografski udaljenim krajevima.

Ovim putem zahvaljujem Odsjeku kulturanih studija sto su mi omogucili realizaciju izlozbe, narocito dr.sc. Hajrudinu Hromadzicu za primarni poticaj, te posebna zahvala tiskari Zambeli na sponzorstvu.

 

Barbara Babacic

Rodjena u Rijeci, studirala na Filozofskom fakultetu u Rijeci, Odsjeku za kulturalne studije. Stipendistica Grada Opatije. Nastavlja svoje obrazovanje na Poslijediplomskom doktorskom studiju knjizevnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture. Bavi se snimanjem aktivisticko-antropoloskih dokumentaraca( Palestina, Indija...). Radi u Muzeju za modernu i suvremenu umjetnost u Rijeci i volontira u Hrvatskom Narodnom kazalistu Ivana Pl. Zajca. Clanica je ekoloske udruge Zmergo, Opatija.


NAJAVA PRVOTNE IZLOZBE U LJUBLJANI:

Antropološko fotografski natječaj 2012

Na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani, u okviru simpozija "Otpor i promjene u znanosti, obrazovanju i društvu", organizirali smo fotografski natječaj na temu prosvjeda. Zaključno s danom 12. travnja, do 14.00, zaprimili smo 76 fotografija, od toga 29 iz Slovenije, 1 iz Srbije i 36 iz Hrvatske. Žiri u sastavu: Borut Krajnc (fotograf Mladine), Žiga Gorišek (student etnologije i kulturne antropologije, organizator natječaja) i Sarah Lunaček (asistentica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju); izabrao je 20 fotografija za izložbu, od toga 3 fotografije za prvo, drugo i treće mjesto. Koncept izložbe ne ograničava se tek na nedavne otpore na sveučilištu, već i na druge otpore u bližim i geografski više udaljenim krajevima. Dijelom je tomu kumovao premalen broj fotografija pristiglih na temu otpora u znanosti i obrazovanju. Po drugoj je strani legitimno tražiti dodirne točke, paralele, razlike, kontinuitete i poveznice međusobnih lokalnih otpora i njihovih globalnih i univerzalnih komponenti.

Kriteriji za izbor fotografija bili su kvalitetna tehnička izvedba fotografije, dobra kompozicija, te vizualna poruka fotografije, iako ti kriteriji nisu bili na prvome mjestu, već je žiri u prvi plan postavio društvenu angažiranost fotografije. Sve tri prvoplasirane fotografije odlikuje vizualno snažna i bogata angažiranost, zabilježena u trenutku upletenosti i zaokupljenosti sudionika kao društvenih bića. Bitna kvaliteta prvonagrađene fotografije je zaokupljenost, štoviše zabrinutost koju možemo razaznati na licima ljudi različitih generacija. Okupljena masa ima raznolika individualna lica i vidimo da ih povezuje prepoznavanje situacija koje zahtijevaju zajedničku borbu, zbog čega su se okupili u javnom prostoru. Drugonagrađena fotografija na prvi pogled se čini kao reportažna klasika, gotovo kao plakat. Njezinoj estetskoj snazi vjerojatno je posredovao izrezak iz veće fotografije. Ključan je momenat upletenosti protagonista fotografije. Pritom se sadržinski radi o višedesetljetnoj prepoznatljivoj borbi koja zbog realne situacije na okupiranim područjima ne smije postati tek dio ikonografije klasičnog pobunjenika, već želimo s tom fotografijom upozoriti na aktualnost borbe Palestinaca. Trećenagrađena fotografija je kompozicijski uspješna u strukturi piramide i unutarnje dinamike. Dječija lica su okrenuta prema kameri, ali ju ne primijećuju jer protagonisti ozbiljno shvaćaju svoju aktivnost. Usprkos opasnosti 'pošećerenosti' i ideološkog prikaza djece kao mlade generacije koja će nastaviti s otporom, fotografija ne proklizava u manipulativnost.

U užem izboru se našla i fotografija koju su dva člana žirija izabrala kao najbolju, ali se pokazalo da se radi o fotografiji u autorstvu trećeg člana žirija, te smo ju zato izuzeli iz prva tri mjesta. Radi se o fotografiji s naslovom: Peruanski štrajk solidarnosti za podršku rudarima koji kopaju skupocjene metale, a trpe siromaštvo. Snimljena je u gradu Huaraz 9. 7. 2008. Kompozicija i poruka te fotografije su najbogatije. Prikazuje ženu usred zamaha na figuru političara kojeg prikazane demonstracije osuđuju. Kako sadržinski, tako i kompozicijski, te dvije centralne figure su u dinamičnom suočenju koje predstavlja jezgro prizora. Gestu, koja se odnosi na bivstvo demonstacija, prate gledatelji i impozantan broj gledateljica. Unatoč ozbiljnosti demonstracija vidimo da se gledateljice zabavljaju, što unosi dimenziju humora. Performativnost radnje metaforički naglašavaju stepenice koje daju utisak da se događanje zbiva na pozornici. Na toj fotografiji sadržaj se zgušnjava u tjelesnoj gesti protagonistice u jezgri prizora, što je metafora za sukob s nelegitimnom vlašću. Pored toga, radi se o područjima koja imaju dugu tradiciju samoorganizirane borbe.

Nagrađene fotografije, zajedno s ostalim izabranim fotografijama za izložbu, možete pogledati u auli i predavaonicama. Svim sudionicima se iskreno zahvaljujemo na sudjelovanju. Potičemo ih da o fotografskoj dokumentaciji društvene angažiranosti razmišljaju također fotografski, što nikako ne uključuje samo estetske kriterije, već prije svega usmjeravanje pažnje na vizualnu poruku fotografije, to jest medij reprezentacije.

 

 Symbolic Strategies of Nation Building Lecture Series

Odsjek za kulturalne studije poziva vas na predavanje

 

”Mediji, publike i borbe oko značenja”
 

 

Dr. sc. ZLATAN KRAJINA

viši asistent, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

 

 

Ulaskom filozofa iz redova radničke klase, poput Raymonda Williamsa i Stuarta Halla, kasnije i istraživača poput Davida Morleya, u akademsku arenu poslijeratne britanske 'države blagostanja', otvara se prostor studijama kulture ('cjelokupnog načina života'), čiji je kritički stav da je svakodnevni status quo zapravo izraz izvjesnih odnosa moći. Posvemašnja medijatizacija društvenog života pokazala je da se suvremene borbe 'jakih i slabih', unutar dominantnog reda, odvijaju na polju značenja, bez mogućnosti potpune pomirbe. Elite putem medija nastoje svoje viđenje stvarnosti prikazati kao opće, a korisnici ponuđeno značenje, pri dekodiranju poruke, pregovaraju (prihvaćaju ili odbijaju, djelomično ili potpuno), koristeći značenjske resurse i mnogih drugih, često suprotstavljenih, diskursa. Demonstrirajući tu važnu intelektualnu putanju koja je utrla put današnjim medijskim studijama u cijelome svijetu, u ovome predavanju želim pokazati da su i u suvremenom kontekstu digitalizacije, konvergencije i globalizacije, problemi višeznačnosti poruka i korisničkih praksi otpora trajne važnosti.

Zlatan Krajina magistrirao je i doktorirao na polju Medija i komunikacija, u oba navrata pod mentorstvom Profesora Davida Morleya na Goldsmiths college, University of London, UK. Voditelj je diplomskih kolegija Mediji i publike i Media and the City. Autor je niza članaka o medijima, tehnologiji i društvu, te serijala Mediopolis na Trećem programu HR-a. Prije akademske karijere i sam je bio medijski djelatnik; desetak godina iskustva poslova reportera, spikera i urednika na HRT-u, informiralo je njegova istraživanja medija.

 

 

Predavanje  će se održati PONEDJELJAK, 29.10.2012.

od 17.15 do 19.00 sati na Filozofskom fakultetu u Rijeci,

u prostoriji  138

Krajina

ČETVRTAK 8.11.
prvi dio KLUB MLADIH u 19h (djir biciklama oko 20)
drugi dio Palach (oko 20.45h)

Program SEFF
(Sisački Eko film fest) gostovanje u Rijeci.
Ovo je ekipa koja je prošla 550km na biciklama i puštala filmove usput u 20 gradova po HR i Bosni.
svaki film je popraćen razgovorom i najavama od strane organizatora iz Siska i Rijeke.
Prvi dio je u 19h u KLUBU MLADIH (Barčićeva) nakon par filmića i malo spike,
svi se spuštamo BICIKLIMA PO KORZU DO FONTANE (il po dogovoru)
pa idemo u PALACH na drugi dio filmova (cca 20.45h) i spike, naravno uz goste iz Siska.

Posle filmova Pille iz Spirita pušta u Palachu (lošu) mjuzu
a Mance svih časti kokicama ;-)


ČETVRTAK 8.11.
prvi dio KLUB MLADIH u 19h (djir biciklama oko 20)
drugi dio Palach (oko 20.45h)
upad je dobrovoljni prilog, po vlastitom nahodjenju i mogucnostima ;-)


POZIVAMO SVE BICIKLISTE DA PODRŽE PROGRAM TAKO ŠTO ĆE SE
POJAVITI U KLUBU MLADIH U 19h,
PA NAPRAVITI SA NAMA DJIR PO GRADU DO PALACHA.


IZBOR FILMOVA:

1. Zaboravljeno carstvo, autori OŠ Rudeš, Zagreb............10 min
Film je priča o Sjeverovcu, mjestu na Banovini. Troje djece, baka i djed pričaju o farmi na kojoj žive sa svojim radnicima. Izražavaju ljepotu života na selu, kritiziraju u pjesmi sve koji su napustili taj idiličan kraj i pohrlili u gradove. Na mladima svijet ostaje. Iako je samo troje djece koji se školuju u 15km udaljenoj Sunji, njih troje izražava želju da jednog dana i sami više doprinesu razvoju posjeda koji je kupio još njihov pradjed.

2. SEFF - film o ovogodišnjem projektu, autor Daniel Pavlić......10 min
Reportaža o SEFFu koji je prošao na biciklama više od 350 km, posjetivši 14 mjesta.

3. Posljednje stablo, autori Dječji filmski klub MDF, Šibenik.........3 min
Animirani film o gorućem problemu planeta Zemlje. Ruše se stabla nesmiljeno, sve se industrijalizira. Kod posljednjeg stabla okupljaju se ljudi i razgledaju muzejski primjerak!
Vrlo dobar animirani film izrađen od likova od papira koji se bore da zaštite stabla od sječe i uništavanja. Posebno je pohvalan odabir boja koji stvara zanimljiv i estetski dotjeran film. Sama animacija vrlo je dobro urađena uz pažljivo komponiranje kadrova.

4. Javorov kod, autor Hasan Arnautović...............................10 min
Vrlo originalan pristup u prikazu ekološke teme zaštite šuma od nelegalne sječe u svrhu korištenja drva za grijanje. Film je efektna mješavina dokumentarnog i igranog u kojem se elementi mističnog i čudnog znaka u drvetu skladno uklapaju u cjelinu.

5. Naš kruh, autor Luka Klapan.........................................6 min
Zanimljiv opservacijski dokumentarac o ostarjelom bračnom paru koji žive u prirodi, peku kruh i brinu se o domaćinstvu. U filmu se skladno prožimaju scene rada i osamljeničkog života.

6. Kolinje, autor Marko Dješka........................................5 min
Vrlo dobro prikazana atmosfera straha od kolinja od jednog G. Prašćića. Sivim tonovima i efektnom glazbom sugestivno se prikazao njegov život u gradu u kojem ga progoni brkati mesar.

7. Sa zakašnjenjem, autor Dinko Čvorić..........................15 min

film efektno koristi ubrzani kadar kako bi prikazao nemarnost i indolenciju prema prirodi i građevinama.

Promocija knjige "Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije", Katarina Peović Vuković održat će se 25.10. 2012. (četvrtak) u 18h u Zagrebu u knjižnici Bogdan Ogrizović (Preradovićeva 5). Knjigu će predstaviti dr. sc. Žarko Paić, prof. Boris Ružić, urednik izdanja Ognjen Strpić i autorica dr. sc. Katarina Peović Vuković.

 

Poziv na otvorenje izložbe Igor Kuduz - Nacrt/Blueprint koja će se održati 9. studenog 2012. u 19,30 sati u galeriji Kortil (Strossmayerova 1).
Izložba će biti otvorena do 24. studenog, a možete ju posjetiti radnim danom od 10 - 13 sati i od 17 - 20 sati te subotom od 10 - 13 sati.
Izložba je realizirana sredstvima Umjetničke agencije Kopart, Ministarstva kulture RH, Odjela gradske uprave za kulturu Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.
 
Organizator: Umjetnička agencija Kopart
Kataloški tekst: Janka Vukmir
Otvorenje: Đurđica Dehzad i Janka Vukmir

Symbolic Strategies of Nation Building Lecture Series Odsjek za kulturalne studije poziva vas na tribinu s riječkim pročelnikom za kulturu.

Ivan Šarar aktualni je pročelnik za kulturu Grada Rijeke. Ovaj profesionalni glazbenik, copywriter i menadžer, organizator kultnog riječkog festivala Hartera, medijski djelatnik i producent, aktivni sudionik riječke kulturne scene, regrutiran iz suvremene riječke popularne kulture. Rođen je 1973. i završio je psihologiju na riječkom Filozofskom fakultetu te upisao magisterij ekonomije u Zagrebu. Začetnik je nezavisnog kazališta Traffic, za čije je predstave skladao i producirao glazbu, a i jedan je od osnivača marketinške tvrtke Manufaktura, koju je po preuzimanju uloge pročelnika napustio. Godinama se aktivno bavio glazbenom karijerom kao član riječkog benda Let 3.

Imat ćemo prilike poslušati njegova iskustva rada u kulturi te razgovarati o aktualnoj riječkoj kulturnoj sceni.

Predavanje će se održati utorak, 23.10.2012. od 8.30 do 10.00 sati na Filozofskom fakultetu u Rijeci, u prostoriji 138

Sponsored by the Norwegian Research Council

herceg 1U subotu 27.listopada 2012. u prostorijama kina u Lovranu snimao se
glazbeni video spot "Kapi kiše" talentiranog karlovačkog glazbenika Dalibora
Hercega. Dalibor Herceg, talentirani glazbenik iz Karlovca koji se ove
godine uspješno predstavio zapaženim nastupima festivalu zabavne
glazbe "Darfest", u listopadu ove godine pojavio se i na glazbenom
festivalu"Vaga" u Karlovcu s pjesmom "Kapi kiše".

Njegov novi najavni singl "Kapi kiše" dobio je  i svoje vizualno
izdanje. Art video spot za pjesmu "Kapi kiše" snimao se na lokacijama
u Lovranu pod redateljskom palicom Karmen i Zorana Ventina iz
produkcijske kuće "Art film" iz Matulja, koji su poznati po
mnogobrojnim dokumentarnim filmovima,kao i video spotovima za razne
izvođače. Posebna gošća bila  je poznati riječki model Valentina Vlah.
Za kostimografiju bila je zadužena avangardna riječka multimedijalna
umjetnica Tajči Čekada koja je poznata i priznata posvojim osebujnim i
drugačijim kreacijama. Za make up i frizuru zaslužan je Ivan Friš.

Premijera art video spota biti ce krajem studenog ove godine.

Symbolic Strategies of Nation Building Lecture Series Odsjek za kulturalne studije poziva vas na predavanje: "Nation-state Experiences in Latin America" Bojan Grlaš je stručnjak za održivi razvoj i međunarodnu suradnju. Uz istraživački rad, posjeduje višegodišnje iskustvo rada na projektima za razvoj u Ujedinjenim Narodima i drugim organizacijama u različitim zemljama Latinske Amerike i Europe. Od 1999. živio je u Argentini, Čileu, Ekvadoru, El Salvadoru, Hrvatskoj, Italiji, Peruu i Španjolskoj. U svome predavanju, izložit će teme vezane uz društveno-političko uređenje i gospodarstvo te kulturnu i prirodnu baštinu i gastronomiju po različitim skupinama zemalja iz Latinske Amerike, s jedne strane osvrćući se na političko-ideološku podjelu na kontinentalnoj razini, a s druge na različite kulturno-povijesne kontekste po regijama. Osim toga, izložit će aktualne inicijative i metodologije međunarodne suradnje za razvoj u Latinskoj Americi. Predavanje će se održati u ponedjeljak, 22.10.2012. od 12.15 do 13.30 sati na Filozofskom fakultetu u Rijeci, u prostoriji 450 Sponsored by the Norwegian Research Council

kontrasti i kompozicije
 
Izložba fotografija;  Marina Matak, Ismeta Odobašić, Nataša Haramija (osobe s invaliditetom) i voditeljica foto radionice Helga Paškvan.
 HKD, u 19h , 2.11.2012.  u foajeu (uz projekcije filmova „Uhvati dan”)
 
U suradnji sa Društvom distrofičara PGŽ osmislila sam nekoliko foto radionica i potom izložbu sudionica.
Marina Matak, Ismeta Odobašić, Nataša Matijaš Haramija, i ja, Helga Paškvan posvetile smo malo proljetne pažnje detaljima iz okoliša koji se dovede u kompoziciju oblika, i snage koju ti detalji imaju.
Svakoga za života nađe njegov idealni način potpunog raspadanja slike i nade ponovnog slaganja; za mene to fotografija savršeno prezentira i odrađuje. Ako je ikome od sudionica značila ova radionica imalo simbolično koliko i meni, drago mi je.Čast mi je i zadovoljstvo, i škola, bilo surađivanje s njima.
Zašto zeleno i željezno, I željeno...zanimljivo i jedan i drugi element, materijal u sebi nose kisik, svaki na svoj način, željezo kao čisti kemijski element u tijelima se ne prenosi nikako bez kisika. Alkemija života iz zelenog pretače svoju energiju negdje dalje...kroz otužnu sliku prerađenog starog željeza, starog drva u negdje dalje, u novi željeniji život....
 
Hvala svima na ovom iskustvu !
 
Helga

Symbolic Strategies of Nation Building Lecture Series

Odsjek za kulturalne studije poziva vas na predavanje

"Politika velikog ekrana: film u fašizmu, nacizmu i komunizmu"

Predavač Vedran Obućina (r. 1982) sveučilišni je specijalist komparativne politike. Vanjski je suradnik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Autor je više znanstvenih članaka i mnogih stručnih radova. Član je Odjela za politologiju Matice hrvatske i urednik društveno-političkih tema u dvotjedniku Vijenac. Predsjednik je udruge politologa Politea. Suvlasnik je tvrtke za enogastronomski turizam Taste of Adriatic. Znanstveni su mu interesi komparativna politika, radikalno desne stranke u Europi, povijest fašizma i area studies Srednje i Jugoistočne Europe te Sredozemlja. Živi i radi u Rijeci.
Predavanje "Politika velikog ekrana: film u fašizmu, nacizmu i komunizmu" prati reakcije i odnos totalitarnih državnih poredaka fašističke Italije, nacističke Njemačke i komunističkog Sovjetskog Saveza prema filmskoj kritici i umjetnosti. Kompariranjem ove tri države dobiva se dojam različitih pristupa. Proučava se rad Vittorija Rosselilinija, Leni Riefenstahl te nekih sovjetskih redatelja poput Sergeja Eisensteina. Uz to se promatra odnos državnih struktura i cenzora prema filmu i umijeća kritike režima pod krinkom režimskih umjetnika.

Predavanje će se održati ponedjeljak, 22.10.2012.

Od 17.15 do 19.00 sati na Filozofskom fakultetu u Rijeci,

u prostoriji 138

 

 

 

Sponsored by the Norwegian Research Council

UHVATI FILM - festival je izuzetno koristan i poučan skup kratkih filmova za učenike ali i profesore i sve ljude općenito,
Daje razne "druge" poglede na invaliditet i slike života osoba sa invaliditetom, te omogućuje da vidimo neka ostvarenja
osoba koje su "prevazišle" svoja ograničenja.
Festival djeluje već deset godina u Novom Sadu, u organizaciji prije udruge studenata, a sada udruge Parnas. Od prije dvije godine udruga SPIRIT iz Rijeke preuzela je partnerstvo i za Hrvatsku. Tako je prošle godine organiziran i riječki dio Festa, koji sadrži  projekcije dokumentarnih filmova ali i popratne radionice multimedije, poneku izložbu i druge aktivnosti, ovisno o mogućnostima i idejama tog međunarodnog tima. Ove godine Festival dobiva i nove produžetke, osim dva riječka dana (2. 11. HKD i 3.11. Art kino), skraćene verzije s "best of" izborom prikazati će se u Puli i u Zagrebu. Riječ je o tematskom Festivalu za filmove koji obrađuju temu invaliditeta, ili autor mora biti osoba sa invaliditetom, pri čemu tema može biti razno. Filmovi su trajanja od dvije do 30 minuta. Uhvati FILM polazi od ideje da se osobe sa invaliditetom kroz ovakav fest aktiviraju, daju svoju poruku i kreaciju u javnost, te da se javnost upozna s nekim temama koje su slabije obrađivane, jer su dosta zahtjevne i "malo touchy", recimo to tako.
Filmovi koji dolaze na Fest kroz Natječaj prikupe se iz više zemalja, pa je bilo filmova iz Bugarske, Italije, Njemačke, Hrvatske, Srbije, Bosne i drugih, a raznovrsna je i produkcija, od amatera, udruga koje se bave navedenom tematikom, ali i do poznatih TV kuća. Ono što je zajedničko svim filmovima je da su duhoviti, edukativni, ponekad iznenađujuće direktni i u svakom slučaju jako zanimljivi. Međunarodni žiri ( ove godine Njemačka, Srbija i Hrvatska,) bira radove koji izbjegavaju patetiku i imaju dobru priču. Ove je godine u Novom Sadu prikazano 30 filmova u 6 dana trajanja Festa, u Rijeci će se izbor suziti na dva dana, dok je za Pulu i Zagreb priređen "best of" dvosatnog filmiranja.

Za više informacija možete posjetiti facebook SPIRIT RIJEKA ili samo doći na jedan od navedenih riječkih dana, te u Pulu, kino Valli, nedjelju 4.11. ili Zagreb kino Evropa, ponedjeljka 5.11, sve počinje u 19h a ulaz je dobrovoljni prilog. Službena web stranica na kojoj se nude informacije i zaprimaju prijave za filmove je www.uhvatifilm.org

PETAK RIJEKA HKD 2.11. U 19h
SUBOTA RIJEKA ART KINO 3.11. u 19h
NEDJELJA PULA KINO VALLI 4.11. u 19 h
PONEDJELJAK  ZAGREB KINO EUROPA 5.11. u 19h
ulaz dobrovolni prilog

Danas svjedočimo restrukturiranju i ekspanziji kapitalističkog sustava koji načine stvaranja i crpljenja bogatstva te odnose moći vraća na razinu od prije Drugog svjetskog rata. Cilj tih procesa je povratak apsolutne moći i bogatstva kapitalističkim vlasničkim elitama koje su – zbog stagnacije tradicionalnih načina proizvodnje i iscrpljenih mogućnosti za povećanje profita – u sedamdesetim godinama 20. stoljeća potražile nove načine akumulacije kapitala. Između ostalog i pomoću novog organiziranog napada na (već ionako okrnjena) ljudska i radnička prava, te privatizacijom javnog dobra. Stoga umjesto o punoj socijalnoj državi blagostanja (koju je poznavao socijalizam) i minimalnoj socijalnoj državi blagostanja (koju je dopustio zapadni kapitalizam u fazi zaključivanja privremenog i kontroliranog socijalnog mira), govorimo o korporativnoj državi blagostanja.

 

 U tom kontekstu provodi se komercijalizacija i privatizacija javnog školstva. Pod utjecajem Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), industrijskih lobija i financijskih institucija kao što su Svjetska banka (WB) i Svjetska trgovinska organizacija (WTO) preoblikuje se ideja javnog školstva. Pritom posebnu ulogu imaju prijedlog General Agreement on Trade in Services (GATS) iz 1995. i Memorandum on Higher Education in the European Community iz 1991. U tim se dokumentima obrazovanje više ne shvaća kao ljudsko pravo. Ono nije više u domeni svima dostupnog javnog dobra nego postaje usluga podređena tržišnim zakonitostima. Time je obrazovanje pretvoreno u vrstu proizvoda, što znači da je automatski isključeno iz javnog dobra i premješteno na rašireno tržište uslužnih djelatnosti gdje postaje jedno od oruđa akumulacije privatnog kapitala. Prepušteno je tržišnim zakonitostima ili akumulaciji privatne dobiti, što diskriminira većinu stanovništva, bez obzira na to što je školstvo još uvijek financirano iz javnog proračuna koji se većinom puni porezom od dohotka, a ne porezom na dobit. Kada obrazovanje postane tek usluga, korporativna država blagostanja sama sebe razrješuje odgovornosti koju ima prema svojem stanovništvu s obzirom na osiguravanje svima dostupnog i kvalitetnog obrazovanja. Time ona sebi prividno osigurava elegantan uzmak pred obavezom financiranja javnog obrazovnog sustava.

Financijska sredstva koja vlade Republike Hrvatske i Republike Slovenije namjenjuju javnom školstvu prelijeva se u privatne projekte (privatna učilišta) i spin-off poduzeća koja se danas uz njega vezuju, kao i u korist novouspostavljenog privatnog školskog sistema. Na taj način neoliberalna država namjerno reže i sustavno smanjuje sredstva javnim sveučilištima i stvara umjetnu krizu na području njihovog financiranja jer samo tako može prisiliti javna sveučilišta da se otvore i podrede interesima privatnog kapitala te da se i sama pretvore u komercijalne ustanove.

Radi se o tihoj privatizaciji javnih sveučilišta koja se manifestira kroz drastično reduciranje javnih proračunskih sredstava.

U tom kontekstu sveučilišta se prisiljavaju da izgubljena sredstva nadoknade:

1)uvođenjem školarina, čime se, između ostalog, stvara novo tržište za privatne banke;

2)sklapanjem »javno-privatnih partnerstava« s privatnim kapitalom, koja stavljaju javna sveučilišta u podređen položaj.

Svjedoci smo, dakle, komercijalizacije javnog dobra. Školarine ograničavaju dostupnost obrazovanja i pritom nerijetko radikalno transformiraju obrazovni i istraživački proces jer uvode ekonomsku logiku u prostor javnog dobra i u sferu stjecanja znanja. Javno-privatna partnerstva praktično djeluju u izričitu korist privatnih poduzeća jer ona, prijenosom zahtjevnijih i skupljih istraživačkih projekata na sveučilišna središta, više ne trebaju financirati vlastitu, sve skuplju, istraživačku infrastrukturu (kao što su, primjerice, razvojni laboratoriji) ni vlastitu radnu snagu. Budući da se privatna sveučilišta financiraju novcem poreznih obveznika, s kojim pokrivaju troškove održavanja infrastrukture i/ili skupih studijskih programa te eventualnih istraživačkih projekata – od školarina i drugih komercijalnih izvora ostaje im više čiste dobiti koju, naravno, ne vraćaju nazad u zajedničku državnu blagajnu.

Radi se o tipičnoj akumulaciji kapitala koja, dakle, parazitira na podruštvljavanju troškova i privatizaciji dobiti, pri čemu treba imati u vidu da privatna sveučilišta nisu nužno registrirana kao poduzeća s profitnom djelatnošću, te su iz tog razloga također oslobođena plaćanja poreza kao što je porez na dobit. Pritom je potrebno uzeti u obzir činjenicu da većina novca potrebnog za djelovanje sveučilišta i istraživačkih programa još uvijek dolazi iz javnog proračuna. Zato možemo govoriti o podruštvljavanju troškova privatnih vlasnika kapitala na račun daljnjega siromašenja i aproprijacije javnog proračunskog novca.

Drugi se smjer invazije interesa privatnog sektora u javno obrazovanje (te iz toga proisteklo pretakanje javnog proračunskog novca u privatne džepove) manifestira prilikom implementacije novih obrazovnih programa koji se više ne temelje na prenošenju cjelovitog i produbljenog znanja, nego na vještinama i kompetencijama izrazito tehnicističkog karaktera. Na taj način privatni sektor troškove koje bi imao sa svakim usporednim osposobljavanjem vlastite radne snage (na fleksibilnim i iz tih razloga vrlo protočnim, te tehnološki ubrzano mijenjajućim, radnim mjestima) jednostavno – preko novih programa koji su nametnuti sveučilištima – prenosi na javni proračun, time ih podruštvljava, iz čega pak proistječe povećana akumulacija privatnog profita.

Dakle, korporativna država blagostanja sve se više isključuje iz financiranja javnog sektora, proizvodi umjetne krize i potiho privatizira sveučilišta. Budući da javna proračunska sredstva koja otkida javnim sveučilištima preusmjerava u osnivanje i uzdržavanje privatnih, ona ujedno stvara uvjete za razvoj privatnih i profitno usmjerenih sveučilišta. Neoliberalna država (Hrvatska i Slovenija također) na taj način podriva javne institucije ii prisiljava ih da se konfrontiraju s novoosnovanim privatnim institucijama. Država u prvom redu brine za širenje tržišta, a time i za akumulaciju privatnog kapitala na područjima gdje to do sada nije bilo moguće. Neoliberalna država ojačava interese privatnog kapitala i siromaši javno školstvo i na taj način da privatnim i profitno usmjerenim obrazovnim institucijama, prilikom njihova osnivanja, pruža za to potrebnu koncesijsku financijsku pomoć. Ona toj vrsti ustanova također pomaže prilikom kupovine objekata i održavanja pomoćne infrastrukture, što dovodi do daljnjeg pretakanja sredstava iz javnog proračuna u novoustanovljeni privatni sektor. K tome se privatnim sveučilištima, usprkos njihovim izdašnim ili vjerojatnim izvorima privatnog financiranja, omogućuje sudjelovanje na natječajima za javna sredstva, čime ih se izjednačava s javnim sveučilištima po pitanju prava na crpljenje javnih proračunskih sredstava namijenjenih sufinanciranju istraživačkih i drugih stipendija, publikacija, istraživačkih programa i drugih projekata, uključujući i studentske aktivnosti.

 Djelovanje neoliberalne države u korist uspostavljanja i osnaživanja privatnog sektora ideološki se podupire pozivima na racionalizaciju, pri čemu se, po mišljenju vladajućih struktura, radi samo o stvaranju i širenju mogućnosti izbora za populaciju koja se školuje. To je, naravno, zasljepljujući manevar jer ustvari se radi o sužavanju javnog sektora u korist širenja privatnog, a time i o raslojavanju i smanjenju dostupnosti obrazovanja za siromašnije segmente populacije.

Usporedno s podređivanjem i preoblikovanjem javnih sveučilišta u inkubatore osnovnih kompetencija i primjenjivih istraživanja, te uvođenjem poduzetnički orijentiranih privatnih visokoškolskih institucija (koje su isključivo usmjerene prema tržišno najzanimljivijim i posljedično dekontekstualiziranim modularnim studijskim programima), dolazi do promjena kako u poimanju znanosti, tako i u poimanju značenja znanja. Trendovi komercijalizacije i privatizacije znanosti te visokog školstva, u kombinaciji s idealom kratkoročne korisnosti, vode potpunom brisanju sfere tzv. temeljnih istraživanja, budući da ona ne donose neposrednu financijsku korist. Akademska zajednica se bez takvih istraživanja marginalizira, postaje sve provincijalnija i sve manje relevantna, bez obzira na stupanj međunarodnog sudjelovanja pojedinaca.

Usmjeravanje prema stručno-tehničkom tipu obrazovanja također prijeti smanjivanjem udjela istraživačkog, a povećanjem udjela nastavnog rada. To sa sobom nosi opasnost da se brojna sveučilišta degradiraju isključivo u nastavne institucije koje prenose informacije o znanju do kojeg se dolazi u drugim centrima. Konačan ishod tog procesa bio bi da sveučilišta ostanu sveučilišta samo po imenu, dok bi njihova supstancija nestala.

 Ono što se generacijama stvaralo na dobrobit svih, postat će privatno vlasništvo nekolicine. Kako bi se spriječili potencijalno vrlo štetni efekti, trebalo bi prije svega zaustaviti nekontrolirane procese daljnje privatizacije i komercijalizacije znanosti i visokog obrazovanja, kako u pogledu financiranja tako i u pogledu vlasništva, a javni sektor obrazovanja sačuvati i financijski ojačan vratiti u stanje prije početka privatizacije i komercijalizacije. Dosadašnji procesi privatizacije ukazuju na potrebu za takvim rješenjima u svrhu očuvanja znanosti i visokog obrazovanja kao javnog dobra i društvenog resursa kojim zajednica mora znati raspolagati na dobrobit svih pripadnika, a ne uskog kruga privilegiranih pojedinaca. U protivnom prijeti realna opasnost da će pretvorba znanosti i obrazovanja u privatno vlasništvo, kao što smo to već vidjeli u drugim sferama (zdravstvo, javni prostori, prirodna dobra i dr.), uništiti pozitivne učinke javnog dobra.

Zato:

zahtijevamo da se pedagoške i istraživačke djelatnosti privatnih znanstvenih i visokoškolskih institucija ne podupiru s javnim financijskim i materijalnim sredstvima, a na račun javnih sveučilišta i visokoškolskih ustanova;

 zahtijevamo da se precizno urede odnosi između privatnih i javnih znanstvenih te visokoškolskih institucija; odnosno

 zahtijevamo da se zakonski onemogući da pedagoški radnici ili istraživači javnih sveučilišta i visokih škola djeluju u privatnim institucijama jer to otvara prostor – kao što se to pokazalo u drugim sferama, na primjer u zdravstvu – korupciji, sukobu interesa i pogodovanju koje vodi prikrivenim monopolima (u istraživanju i nastavi) pojedinaca i interesnih skupina;

zahtijevamo također da se poslovanje javnih sveučilišta i instituta ne temelji na kontinuiranom »uvozu« usluga iz privatnog sektora (djelatnosti pomoćnih službi) kako se javnim sredstvima ne bi financirale tvrtke koje su u ime vlastitog profita ili opstanka na tržištu spremne žrtvovati temeljna radnička prava (pravo na plaću, pravo na plaćeni prekovremeni rad, pravo na ugovor o radu dulji od nekoliko mjeseci i dr.).

Sindikat Akademska solidarnost, Visokoškolski sindikat Slovenije pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani i Skupina Angažirani zahtijevaju mobilizaciju svih potrebnih političkih, intelektualnih, materijalnih i drugih izvora koji su nužni za očuvanje i razvoj visokog obrazovanja, općeg obrazovanja i srodnih područja javnog dobra.

 

 Utorak 6.11. 2012. 11:15. FFRI: 104

Cilj ove radionice je upoznati studente sa tehnologijama i tehnikama koje su potrebne za snimanje zvuka i produciranje glazbe te osnovnim procesom snimanja glazbe.

 U prvom dijelu predavanja studenti upoznaju opremu (računalo, instrumenti, mikrofoni i programi) koja je potrebna da bi se moglo snimati i producirati glazbu.

 U drugom djelu se kroz snimanje objašnjava kako koji instrument funkcionira te na koje se sve načine može snimiti određeni instrument ili glas. Kroz snimanje studente se upoznaje sa osnovnim alatima koji su potrebni za snimanje kao što je upotreba efekata, virtualnih instrumenata i simulacija te razlika snimanja audio signala i snimanja pomoču MIDI instrumenata.

 -        Snimanje gitare, audio + simulacija pojačala

 -        Snimanje bass gitare, audio

 -        Snimanje virtualnog bubnja, MIDI

 -        Snimanje klavijatura, MIDI/Audio

 -        Snimanje vokala,audio, upoznavanje sa alatima za manipuliranje vokalom

 U trećem djelu se studente upoznaje sa post produkcijom tj. sa mixanjem i masteriranjam snimljenog materijala.

 -        Čišćenje traka

 -        Sempliranje

 -        Automatizacija volumena i efekata

 -        Ekvalizacija

 -        Panorame

 -        Mastering, pomoču multiband kompresora

 Studenti će nakon slušanja ovog predavanja biti upoznati sa osnovnim procesom snimanja glazbe, te će moći u svakodnevnom slušanju glazbe prepoznati produkcijske intervencije u glazbi koju slušaju.

Voditelj radionice: Emil Bišćan

 

 

 


 

Na koje se sve načine piše i govori o kulturi u današnjim medijima, te kakva nam se vizija kulture pritom pokušava predstaviti? U kojoj se mjeri možemo kao pojedinci "pronaći" u toj slici? Pružaju li nam novi mediji poput interneta mjesto na kojemu možemo slobodnije izražavati i prenositi vlastite doživljaje kulture? Te, naposlijetku, što uopće obuhvaća taj zagonetni pojam "kulture"? To su tek nekolicina od pregršta kompleksnih pitanja o kojima su voditelji, gosti i polaznici radionce "Kultura i mediji", održane 15.10. u sklopu projekta USSUD, pokušali zajedničkim snagama "promozgati". Tako je "Akvarij" na Kampusu na nekoliko sati postao poprištem živahnog dijaloga koji je secirao sve aspekte medijske reprezentacije kulture, a rasprave koje su proiznikle iz predstavljenih izlaganja podastrle su raznolike prijedloge za kreaciju medijskog prostora koji bi podržao nove definicije kulture - kulture kao dinamičnog procesa koji proistječe iz društvenih potreba pojedinaca i njihove međusobne komunikacije, a ne iz tržišne logike ili uštogljenih vizija "dobrog ukusa" koje se nameću "odozgo".

 

Rasprava je započela s postavljanjem nužnog teorijskog okvira, pri čemu je mentor radionice, profesor Benedikt Perak s Odsjeka za kulturalne studije, krenuo ravno u srž problema na kojem počiva odnos između kulture i medija - definicija same kulture. Prečesto se kultura percipira kao neupitna vrijednost koja se prenosi vertikalnom linijom autoriteta - znalci i čuvari "pravih" vrednota podučavaju nas "neuke" o istima kako bi nas "kultivirali", time ujedno osiguravajući perpetuiranje vlastite ideologije. Ono prema čemu bismo se trebali usmjeriti, istaknuo je prof. Perak, jest otvaranje prostora u kojem se mogu realizirati drugačiji načini stvaranja kulture - načini koji bi počivali na horizontalnoj, empatičnoj komunikaciji između svjesnih pojedinaca - pri čemu bi kao sredstvo za ostvarivanje takvih odnosa mogli poslužiti novi mediji. Na tu temu se nadovezao njegov kolega s odsjeka Boris Ružić, ističući da ne možemo baš uvijek jasno razlučiti između "starih" medija i "novih" - objavi li se, na primjer, članak iz dnevnih novina na internetu u identičnom obliku kao u svojem tiskanom izdanju, o kakvoj je vrsti medija riječ? Također, upozorio je da internet često nije toliko "oslobađajući" kao što mislimo, tj. da nismo baš sasvim slobodni u izražavanju svojih mišljenja online - zahvaljujući tehnološkoj strukturi interneta, naš se glas može veoma lako "skinuti" s cyber prostora usudimo li se reći nešto što nije baš po ukusu instanca moći.

 

Nakon "brainstorminga" na temu početnih izlaganja uslijedio je praktični dio radionice, pri kojoj su se polaznici uhvatili u koštac sa svim različitim načinima na koje se kultura predstavlja kroz tiskane medije kroz direktnu grupnu analizu novina i časopisa. Pod vodstvom Silvie Vidović, "nježnije" polovice voditeljskog para, živo se polemiziralo o sadržaju "između redaka" u člancima koji se dotiču kulture u svim njenim aspektima, pri čemu su se polaznici složili da im u tiskanim medijima nedostaju kritičniji osvrti na kulturu. "Insajderski" pogled na svijet tiskanih medija u svojem je izlaganju ponudio Branko Mijić, glavni urednik Novog lista, koji je polaznike upoznao sa svim problemima u produkciji kulturalnih sadržaja koji leže iza urednih, organiziranih stranica naših dnevnih novina. Zatim se razglabalo o realnim poteškoćama u predstavljanju drugačijih pogleda na kulturu kroz tiskane medije, npr. nemogućnosti zapošljavanja mladih, kritički nastrojenih novinara zbog nedostatka sredstava.

 

 

Pogled iz ugla još jednog "starog" (ili barem relativno starijeg) medija ponudio je Davor Garić, televizijski urednik zaposlen na Novoj TV i na lokalnom RiTVu. Objašnjavajući logiku iza neumornog plasiranja "cica i guzica" na hrvatskim televizijskim kanalima, isticao je da televizija mora odgovarati na ukuse publike - pa makar taj ukus išao linijom sve manjeg otpora i rezervirao najveći interes upravo za najtrivijalnije sadržaje, poput ljubavnih nevolja hrvatskih starleta. Ipak, ima mjesta i za produkciju drugačijih sadržaja, iako je pritom uvijek od ključne važnosti koliko je određeni projekt - isplativ. Stoga su neki proizvodnju video sadržaja preuzeli u vlastite ruke, kao što su to učinili mladi kreatori filmova Rene Gallo i Romano Perić, koji su svoj rad zatim predstavili publici kroz razgovor s Vidom Barićem, jednim od voditelja radionice. Filmovi o vratolomnim podvizima mladih snowboardera kakve, na primjer, kreira Gallo reflektiraju jedno novo viđenje kulture - kulture kao direktno izražavanje načina življenja zahvaljujući sve dostupnijim tehnikama snimanja.

 

Slične stope namjerava slijediti i novi web portal Odsjeka za kulturalne studije, koji je predstavljen kao "šećer na kraju". Uz, naravno, pružanje informacija o znanstvenom i akademskom radu spomenutog odsjeka, portal će pokušati ponuditi i mjesto na kojem se mogu artikulirati alternativni, kritičniji pogledi na kulturu kroz, na primjer, satirične osvrte i članke. Ono od čega se ne smijemo susprezati, zaključeno je, jest oštra, no objektivna kritika svijeta oko nas - pa tako i kulture u svim njezinim manifestacijama i aspektima - kako bi naš iskren doprinos barem malo potpomogao izgradnji harmoničnijeg, ravnopravnijeg društva koje uvažava glasove svih svojih članova.

 

Silvia Vidović

Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka vas poziva na izložbu radova "Naturalije", kao i na razgovor s umjetnicima Ivom Gobić i Draženom Vitolovićem. Izložba se otvara u utorak, 30.10. u 19 sati (Mali salon, Rijeka), a možete ju pogledati do 21.11.

Naslov Naturalije je dvoznačan; podrazumijeva prirodne stvari i potrebe, ali i preparirane ili konzervirane predmete iz prirode, a oba se značenja propituju i prepliću kroz izložbu. Radovi su povezani sa životnim okolnostima, a 'nomadske' karakteristike uočavaju se u osjetljivosti na prostor i vanjske faktore, osjećaju za prolaznost i promjenjivost, sposobnosti prilagođavanja te izvrtanja danih ograničenja.

Autorica Iva Gobić održat će predavanje na temu "O umjetničkim knjigama i knjigama objektima" 5.11. u 18 sati (Mali salon, Rijeka), dok na predavanju Dražena Vitolovića "Modularnost u skulpturi" možete sudjelovati 19.11. u 18 sati (Mali salon, Rijeka). Ovi susreti su prigoda za upoznavanje s pojedinim idejama, materijalima i pristupima izradi umjetničkih knjiga, kao i modularnom skulpturom, njezinom odnosu s čovjekom, prostorom i arhitekturom.

 

 

 

 

 

Iva Gobić, Portrait of the sea, 2012.

 

http://www.rijeka.hr/IzlozbaIveGobic

Rikon je konvencija fantastike koja se u Rijeci održava od 1997. godine u prvoj polovici listopada. Cilj konvencije je promoviranje fantastike u književnosti, filmskoj i likovnoj umjetnosti te upoznavanje i edukacija korisnika o temama vezanim ili bliskim poljima znanstvene fantastike, fantasyja, horora i najnovijih dostignuća u znanosti.

Program konvencije se sastoji od predavanja iz raznih znanstvenih područja i popularne kulture, okruglih stolova, prezentacija knjiga i časopisa, literarnih i umjetničkih radionica, projekcija amaterskih filmova kao i igraonica strateških i društvenih igara.

Više na stranicama Rikona (3. Zmaj)

Symbolic Strategies of Nation Building Lecture Series

Odsjek za kulturalne studije poziva vas na predavanje

 

‘’Mobilizacija golog života:

Društveni pokreti u Puli od 2005. do danas’’

EMIL  JURCAN

 

Prateći aktivnosti Pulske grupe i Građanske inicijative za Muzil u Puli od 2006. godine do danas rasprava će se fokusirati na strukturiranje različitih faza borbe društvenih pokreta u Hrvatskoj. Polazeći iz vlastitog iskustva protagonist borbe govorit će o početku svog angažmana u pokretima za obranu javnog prostora grada od privatizacije kada je borba građana za bolju kvalitetu života u gradu bila najznačajniji mobilizacijski faktor. Međutim, nakon nekoliko godina borbe uslijedila je faza intenzivnog pogoršanja kvalitete života kao posljedica porasta nezaposlenosti i općeg smanjenja primanja. Te činjenice su oslabile mobilizacijsku mogućnost pokreta orijentiranih na borbu za kvalitetu života i usmjerile građanske inicijative ka stvaranju savezništva s radnicima i studentima koji su pokrenuli borbu za održavanje materijalne osnove za život i prava na rad. Trenutno i ta faza gubi dah pod sve jačim pritiskom državnih mjera štednje i agresijom financijskog kapitalizma pa su najnoviji problemi s kojima se građani suočavaju porast troškova života, nemogućnost otplate kredita ili najma za stan, gubitak stanova te ovrhe na imovinu što dovodi u pitanje najosnovnije elemente nužne za reprodukciju samog društva te naslućuje nužnost novog vala inicijativa koje bi stale u zadnju liniju obrane, ovog puta ne kvalitete života nego života samog.

Jurcan Emil (*1981, Pula, Hrvatska) je diplomirao arhitekturu u Ljubljani 2007. godine. Sudjelovao u je u radu ljubljanske grupe Temp (2004-05), a od 2006. u radu Pulske. Sudjelovao je i na međunarodnom umjetničkom bijenalu u Tirani (2009) i u Bordeauxu (2011). Trenutno radi u inženjerskoj zadruzi „Praksa“ u Puli.

 
Predavanje  će se održati utorak, 30.10.2012.
Od 8.30 do 10.00 sati na Filozofskom fakultetu u Rijeci,
u prostoriji  138

Emil Jurcan; Šutnja nije isplativa, treba uvesti Direktnu demokraciju.

Pozivamo Vas na promociju knjige "TISUĆU I DRUGA NOĆ" Zlatka Dizdarevića. Dođite u knjižaru Ribook 15.10.2012. u 19:00 sati,poslušajte nešto više o pričama s Bliskog istoka iz izbora pisanih kolumni (Novi List" 2008.-2012.),saznajte kako se živi u Jordanu, Siriji, Palestini, Izraelu, Libanonu, Iraku.