Cultural Studies

Odsjek za kulturalne studije Rijeka

Akustična mapa Kampusa - Ana Brajković i Martina Milih

 Ovaj istraživački članak nastao je kao dio šireg poduhvata sa ciljem da se izradi akustična mapa Rijeke - u svrhu predstavljanja i doživljavanja grada pomoću svih osjetila. Iako je osjetilo vida stoljećima imalo primat nad drugim osjetilima za opisivanje svijeta koji nas okružuje, danas se sve više pažnje pridaje upravo sluhu. Doživljavanje okoline osluškujući zvukove pruža nam širu i sveobuhvatniju sliku i sasvim nove mogućnosti za interpretaciju. Kao predmet istraživanja odabran je sveučilišni Kampus na Trsatu ponad Rijeke, kojeg sačinjava nekoliko fakultetskih zgrada i objekata te smještajnih paviljona. To ga čini mjestom najveće koncentracije studenata u gradu.

Za potrebe ovog rada izrađena je akustična mapa snimljena tijekom mjeseca siječnja 2017. godine te su svi auditivni zapisi podignuti na mrežnu stranicu CommunityWalk1 .Za potrebe istraživanja napravljena je i anketa među studentima o njihovom akustičnom doživljaju prostora. Uzimajući u obzir dobivene odgovore, snimljene zvukove i opća obilježja lokacije – smještaj, namjenu, klimu itd. napravljena je i iznesena naša interpretacija istraženog područja.Nerazdvojnost zvuka od konteksta čini ga vrijednim izvorom korisnih informacija o trenutnom stanju okoliša (Truax, 2001:12). Svaki zvuk u danom vremenu i kontekstu nosi svoju priču. Kada govorimo o zvuku nekog okoliša, tada ćemo upotrijebiti „soundscape“, pojam što ga je skovao Murray Schafer (1994). Soundscape za njega može predstavljati bilo što - od glazbene kompozicije do radijskog programa, a za analitičara zvučnog okoliša važno je naučiti prepoznati zvukove koji su u određenom prostoru dominantni ili specifični. (Schafer, 1994: 7). On pri tome koristi pojmove koji su i u ovom radu bili korisni za interpretaciju snimljenih zvučnih informacija. Jedan od njih je „keynotesound“ kojeg definira kao onaj temeljni zvuk koji je u određenom prostoru dovoljno dugo da bi postao dominantan, a koji se ne mora percipirati svjesno, već postaje svojevrsna navika. Takav zvuk obično ima svoje izvore u prirodi - oni su već toliko ukorijenjeni da bi život bez njih dugogodišnjim stanovnicima bio nezamisliv (ibid: 9,10). Zvukove koji se slušaju na svjesnoj razini autor naziva signalima, a oni predstavljaju povremene zvukove koji na nešto upućuju. To može biti zvuk zvona, sirene, zvižduci i slično. I naposljetku, termin „soundmark“ oznaka je za onaj zvuk koji čini neku zajednicu jedinstvenom i prepoznatljivom stanovnicima, a kada se takav zvuk prepozna – on bi se trebao i zaštiti (ibid: 10). 1

http://www.communitywalk.com/campus_sound_map/map/2011977 3 Analiza i interpretacija zvučnog okoliša sveučilišnog Kampusa na Trsatu, napravljena je s ciljem istraživanja Rijeke kao grada zvukova. Kampus ili sveučilišno naselje projekt je u nastajanju od 2001. godine, a glavne su njegove sastavnice Akademija primijenjenih umjetnosti, zgrada Filozofskog i Učiteljskog fakulteta, zgrada Odjela za matematiku, fiziku, informatiku i biotehnologiju, Građevinski fakultet, Znanstveno-tehnološki park, Društveno kulturni centar, zgrade za studentski smještaj i još nekolicina drugih (Ožanić i Hero, 2010: 380-386). Kako je to prostor namijenjen boravku i aktivnostima studenata, za očekivati je da će, kao i bilo koji drugi prostor, njegov zvučni okoliš imati drugačije značajke ovisno o dobu dana ili dobu godine. Možemo reći kako je sveučilišni Kampus specifičan prostor iz jednostavnog razloga što je i njegova namjena ciljana i specifična.

U analizi prostora i stvaranju akustične mape korisno je krenuti od prirodnih zvukova, iz razloga što oni uvelike ovise o klimatskim karakteristikama i prisuti su u svako doba godine. Tako se kao „keynotesound“ naselja svakako može prepoznati bura sa svojim specifičnim zvukom, ali i fizičkom silom koja često onemogućava uobičajeno funkcioniranje. Od prirodnih zvukova snimljen je i zvuk kiše, a od zvukova iz drugih izvora snimljeni su koraci, zvukovi iz studentske menze, građevinski radovi, zvuk lifta i niz drugih. Zvuk lifta služi kao signal jer o nečemu obavještava, dok građevinski radovi mogu provući pozornost obzirom da na tom području nisu uobičajeni niti stalno prisutni. Kao što je već navedeno, svi su snimljeni zvukovi postavljeni na internetsku stranicu CommunityWalk. Tamo je dostupna digitalna karta na koju se mogu postavljati zvukovi karakteristični za određeni prostor. Jedan je od naših ciljeva pozvati sve koji na trenutak žele izoštriti osjetilo sluha i tako postati svjesniji prostora u kojem se kreću, da slobodno postave i svoje zabilježene audio sadržaje. Iako se za opisivanje nekog prostora najčešće oslanja upravo na njegove vizualne komponente, akustična svojstva neodvojiv su njegov dio te igraju važnu, ponekad i ključnu ulogu u doživljavanu i percipiranju istog. Svjesnim obraćenjem pažnje na zvukove, ili koristeći se terminologijom B. Truaxa (2001) – prelazeći sa pasivnijeg „čuti, na aktivnije „slušati“, možemo otkriti neke nove dimenzije prostora, a interpretacija sakupljenih informacija može uvelike pripomoći u izgradnji akustički ugodnijeg prostora. ISTRAŽIVANJE - ŠTO SU REKLI STUDENTI?

Iako je interpretacija zvuka subjektivna, na temelju provedenog istraživanja s ciljem opisivanja sveučilišnog naselja, možemo donijeti zaključak kako je to akustički ugodan 4 prostor, jer se radio uglavnom o zvucima nižih frekvencija. Drugim riječima, prostor bismo vjerojatno poimali akustički neugodnim ukoliko bi učestalo ili stalno bio ispunjen bukom, koja bi prikrivala ostale zvukove ili pak ometala funkcioniranje. Na području Kampusa takve buke nema, obzirom da se radi o području koje se nalazi izvan samog centra grada, što se ogleda i u prometu. Ne možemo reći kako zvuk prometnih vozila na ovom području onemogućava čujnost drugih zvukova, niti posebno privlači našu pažnju. U odgovoru na pitanje o percepciji zvučnog okoliša ispitanici su odgovorili:

- Ako sam bliže glavnoj prometnici, čujem promet. Ako je to udaljenije od prometnice, na putu prema menzi npr., onda je dosta tiho i ne mogu izdvojiti nijedan zvuk koji „upada u uši“. No opet, to ovisi i o aktivnostima na Kampusu u tom trenutku (zna se čuti razgovor studenata koji prolaze onuda), ali i o vremenskim uvjetima (ako puše ili pada kiša, čuju se zvukovi vjetra ili kiše). - Čujem aute, autobuse, ali najviše čavrljanja - najčešće mladih, a po onom šljunku do gore opazim si i korake, povjetarac ili vjetar, zna biti i ljudi s psima pa onda i lavež“ - „Recently, some crazy Bura is happening, hence a lot of wind related noises; sometimes some firealarms from the dormitory and also some construction equipement related noises; but usually, since we're talking about a student campus, the most recognizable sounds are coming from people talking, walking, laughing, hanging out generally. - Čujem promet, čak više autobuse, nego aute, ali naši autobusi ionako zvuče kao da stalno cvile. Zvukove ptica i ne čujem bas često, možda nekad neki galeb zaluta. Kada je vjetrovito jako se čuje bura, ali baš na poseban način, kao da svira među zgradama, nekad i malo strašno zvuči.

- Ljude ne čujem toliko često koliko prije dok je glavni ulaz na filozofski bio otvoren, čini mi se da se tada tamo skupljalo više ljudi pa se moglo čuti i njihov razgovor, smijeh, korake i slično. Sad se to sve može čuti samo na prostoru kod menze, tamo je nekako najglasnije. - I very much enjoy being in the presence of people; I like to socialize. As a result, I would describe the campus as being noisy in a very pleasent, calmig way. - Volim čuti ljudski glas i smijeh jer pokazuje da Kampus nije toliko 'mrtav' kao što se čini 5 - Kada je tiho, osjećam se čudno. Očekuješ da će sve vrviti glasovima, smijehom, nekim žamorom pošto je to Kampus, no kad to izostane, zapitaš se jesi li ti stvarno na Kampusu ili izvan grada, u nekoj periferiji gdje nikad nema nikoga. Ono što se ističe u određenim uvjetima svakako su prepoznatljivi zvuci kiše i bure. Na području prevladavaju antropogeni zvukovi, odnosno zvukovi čiji je uzrok čovjek te oni geofoni, koji podrazumijevaju zvukove poput vjetra ili grmljavine. Osim njih, razlikujemo i zvukove čije je izvorište u prirodi, a oni spadaju u kategoriju biofonih zvukova, u što bi spadao primjerice zvuk ptica, čujan u analiziranom području (Krause, 1987).2 Kampus na Trsatu pokazao se vrlo zanimljivim područjem za analizu na više razina. Sam koncept sveučilišnog naselja može evocirati sliku koja vrvi studentima, što ima i svoje popratne zvukove. No, dobivena akustična slika područja ne podudara se nužno s time. Zanimljivo je da se u jednom takvom području, kojim dnevno prolaze stotine studenata, može čuti zvuk koraka na šljunčanom putu ili cvrkut ptica, kojeg je nekolicina studenata uočila. Većina je anketiranih studenata zaključila kako je Kampus vrlo tiho područje te im često nedostaje očekivani žamor ljudi. Radi se o disperziranom području na kojem se zvukovi jednostavno pogube, a ono što svakako nedostaje jest mjesto okupljanja i osjećaj familijarnosti kojem bi takvo okupljalište vjerojatno pridonijelo. Jedino veće okupljalište - koje podrazumijeva i veću cirkulaciju ljudi te s time popratne zvukove jest studentski restoran. U prostoru restorana, uključujući i toalete, sa zvučnika se čuju popularne pjesme emitirane sa radio stanica. Isti je slučaj i u vanjskom međuprostoru – onom između restorana i kafića, gdje su zvučnici postavljeni s vanjske strane zgrade. Možemo reći kako popularne pjesme dobro popunjavanju zvučni prostor kada je on ispunjen ljudima. Međutim, kada u fizičkom prostoru o kojem govorimo nema ljudi, a njime odjekuje glazba, možemo reći da tada ima upravo suprotan - usudile bismo se reći sablastan učinak. Uz sve navedeno, zanimljivo je spomenuti kako studenti doživljaju konstrukt kao što je tišina. Tišina se u odgovorima studenata uglavnom odnosi na sve zvukove koji se uobičajeno čuju i koji ne privlače posebnu pozornost, već se radi akustičke navike uzimaju zdravo za gotovo. S druge strane, kao buka će se percipirati zvukovi koji nisu uobičajeni (građevinski radovi) ili nisu svakodnevni (jaka bura), stoga je važno u analizi procijeniti kako ispitanici koriste terminologiju za razumijevanje svog zvučnog okoliša. Ono što bi bio zanimljiv nastavak ovog rada jest istražiti da li je postojao akustični plan izgradnje Kampusa te kakve posljedice ima postojeći razmještaj i nepostojeće mjesto okupljanja i familijarnosti. Sve je više istraživanja i analiza zvučnih prostora područja, a jedan od razloga svakako je taj što interpretacija dobivenih rezultata utječe na „povećanje prepoznatljivosti zvučnog okoliša, povećanje mogućnosti doživljavanja poželjnih zvukova i usklađivanje zvukova, vizualnog prostora njegova korištenja“ (Oberman et al, 2014: 203, 204). Koncept zvučnog okoliša holistički je, jer podrazumijeva „složen (aktivan) međuodnos korisnika fizičkog (izgrađenog) okoliša i zvuka“, a važnost korelacije zvuka i prostora prepoznata je već u antičkim vremenima (ibid, 2014: 203). Osim što se vrše analize već postojećih prostora, sve se više rezultati istraživanja uvrštavaju u planiranje i projektiranje novih prostora, s sve to iz razloga što se je uvidjela važnost sadržaja zvučnog okoliša na percepciju i doživljavanje samog prostora. Tako se otvaraju mogućnosti za plansko pojačavanje zvukova koji se smatraju poželjnima (akustička ugoda) te njihovo usklađivanje sa samim prostorom i njegovim korištenjem (ibid: 204, 205).3

LITERATURA: Stručni članci: 1. Oberman, T. et al. (2014). Unaprjeđenje zvučnog okoliša gradskih prostora. Prostor. 200-211. str. 2. Ožanić, N. i Hero, M. (2010). Sveučilišni Kampus na Trsatu. GraĎevinar. Vol 5. 377-388. str. 3. Pijanowski, C.B. et al. (2003). Soundscape Ecology: The Science of Sound in the Landscape. University of California Press Knjige: 1. Schafer, M. (1994). The Sonic Environment and the Tunung of the Worls: Soundscape, Destiny books, Vermont. 2. Truax, B. (2001). Acoustic Communication. Ablex Publishing, London 3Dobar primjer takve analize je članak: Oberman, T. etal. (2014). Unaprjeđenje zvučnog okoliša gradskih prostora. Prostor. 200-211. str.Dostupan na: http://hrcak.srce.hr/131366, Pijanowski, C. B. etal. (2013). The Science of Sound in the Landscape. University of California Press 6