Cultural Studies

Odsjek za kulturalne studije Rijeka

Alen Milosavljević - Edward M. Spiers: The Victorian soldier in Africa-recenzija

 Edward M. Spiers je profesor na katedri Strategic studies te prodekan za istraživanje na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Leedsu. Napisao je brojne knjige među kojima su Weapons of Mass Destruction: Prospects for Proliferation, Army and society in the 19th and 20th centuries,The Scottish Soldier and Empire, 1854-1902, The Late Victorian Army 1868-1902,  A History of Chemical and Biological Weapons te The Vctorian soldier in Africa.

            Njegova knjiga The Victorian soldier in Africa bavi se pohodima britanske vojske u Africi u drugoj polovici 19. stoljeća, specifičnije životom vojnika britanske vojske u Africi u spomenutom razdoblju. Knjiga je podijeljena u poglavlja, od kojih svako pokriva jedan od britanskih pohoda ili ratova u Africi u drugoj polovici 19. stoljeća, počevši s prvim poglavljem koje obrađuje Treći Anglo-Ašantski rat (1873.-1874.). Drugo poglavlje bavi se devetim ratom Britanskog carstva i plemena Xhosa u Južnoj Africi te prvim Anglo-Zulu ratom. Treće poglavlje obrađuje Prvi Burski rat,a potom slijede tri poglavlja koja obrađuju akcije britanske vojske u Egiptu od gušenja pobune protiv kediva 1882. pa do konačnog poraza mahdijevih snaga u bitci kod Omdurmana. Sedmo poglavlje obrađuje Bečuansku ekspediciju (1884.-1885.), a posljednje poglavlje obrađuje Drugi Burski rat (1899.-1902.).

            Spiers veliki značaj u istraživanju života britanskih vojnika u Africi u drugoj polovici 19. stoljeća pridaje pismima vojnika koji su tamo služili i koja su do danas ostala sačuvana. Ta su pisma vojnici pisali svojim obiteljima, prijateljima, obiteljima svojih poginulih suboraca, ali i raznim novinama u Britanskom Carstvu koje su ta pisma potom objavljivale i svojim novinskim člancima pratile tijek ratova i pohoda u kojima je sudjelovala britanska vojska.

            Spiers, po pitanju toga, navodi nekoliko bitnih značajki. Najbitnija od njih, prema njemu, jest povećanje pismenosti samih vojnika te sukladno tome i povećanje njihove korespondencije u obliku pisama. Drugi značajka bila bi nastanak vojne poštanske službe APOC (Army post Office Corps) kao vrlo raširene, dobro organizirane i za život vojinika vrlo bitne organizacije britanske vojske. Treća značajka bila bi i povećanje broja tzv. "specijalnih" korespondenata tj. novinara iz raznih novina u Britanskom Carstvu, koji su svojim svojim skicama i člancima pratili trenutni rat ili pohod britanske vojske, ali vojsku samu, omogućujući objavljivanje pisama vojinika, itd. Također treba spomenuti da je i velik broj časnika također počeo pisati članke za razne britanske novine za što su dobivali novčanu kompenzaciju koja je varirala od novina do novina. Još jedna od stvari koje, vezano uz ovo, treba spomenuti je i sve veća zabrinutost visokih vojnih krugova britanske vojske zbog velikog povećanja vojničke korespondencije. posebice s raznim novinama. Bili su zabrinuti zbog jednostavne činjenice da je velik broj vojnih informacija, puno više nego li prije, putem novina tj. njihove korespondencije s vojnicima, postao dostupan javnosti, a time, moguće, i neprijateljima Britanskog Carstva. Upravo je ta zabrinutost visokih vojnih krugova britanske vojske dovela i do pojave cenzure vojne korespondencije, iako samo do određene razine.

            Što se tiče fonda sačuvanih pisma britanskih vojnika u Africi u drugoj polovici 19. stoljeća Spiers navodi kako je puno veći broj, do danas sačuvanih, pisama časnika negoli običnih vojnika. Također smatra da je korespondencija običnog vojnika, iako manje dostupna, bolja nego li časnička i to upravo zbog njihove ograničene pismenosti koja im nije omogućavala da "uljepšavaju" stvari.

            Pisma britanskih vojnika u u Africi u drugoj polovici 19. stoljeća daju nam osobni uvid, vojnika koji su ih napisali, u određene bitke i situacije koje su se događale tokom pohoda i ratova u to vriijeme. Pokazuju nam njihovo viđenje određenih situacija, njihove osjećaje, njihove komentare na određene odluke njihovih nadređenih, ali i političara tadašnje britanske vlade te i njihova mišljenja o tadašnjoj britanskoj politici. Vrlo često, vojnici u svojim pismima, opisuju svoje protivnike i daju svoje osobno mišljenje o njima, ali i o postrojbama britanskih saveznika koje su s njima sudjelovale u ratu. Na primjer, Britanci su se divili Zuluima zbog njihove hrabrosti i vojne vještine, ali su zato prezirali svoje savezeničke postrojbe sastavljene od nekih drugih plemena poput Mfengua smatrajući ih potpuno nesposobnima. Također su se, tokom sukoba u Egiptu, divili sudanskim vojnicima u egipatskoj vojsci te su se njima brzo sprijateljili, dok Arape koji su služili u egipatskoj vojsci također smatrali nesposobnima i manje vrijednima.

Vojnička korespondencija također pokazuje kako su vojnici bili vrlo nezadovoljni Bečuanskom ekspedicijom jer je prošla vrlo mirno, te su mnogi vojnici žalili za time što nisu bili poslani u Egipat i Sudan gdje su se vodile borbe s mahdijevim snagama.

            Osim što se bavi životom britanskih vojnika proučavajući njihova pisma, Spiers daje i vrlo dobar pregled samih pohoda i ratova te tako pisma vojnika ili njihovi dijelovi imju ulogu u svojstvu toga da taj pregled potkrepljuju. Vrlo detaljno opisuje svaki pohod ili rat, na način da spominje sve rodove i značajnije postrojbe britanske  vojske koje su u njemu sudjelovale, zajedno s imenima njhovih zapovjednika te sve značajnije, a često i nešto manje značajne sukobe tokom tih pohoda ili ratova. Uz to daje i vrlo detaljan pregled opreme britanskih vojnika u Africi, ali i dobar uvid u opremu njihovih protivnika.

            Smatram da je knjiga Edwarda M. Spiersa The Victorian soldier in Africa izvrstan priručnik za nekoga koga zanimaju britanski kolonijalni sukobi u Africi u drugoj polovici 19. stoljeća. Daje izvrstan pregled nekih od najbitnijih sukoba u kojima je sudjelovala britanska vojska u to vrijeme te daje i vrlo dobar opis vojne opreme koju je koristila britanska vojska u to vrijeme. Uz to daje i pisma vojnika koji sudjelovali u tim sukobima omogućujući nam da dobijemo uvid pojedinačnih vojnika, kako časnika, tako i običnih vojnika u brojne događaje tog vremena te istovremeno, kao povijesni izvor, potkrepljujući povijesni pregled tih događaja dajući nam jednu širu perspektivu u proučavanju tog vremena.

 

Alen Milosavljević