Cultural Studies

Odsjek za kulturalne studije Rijeka

Postmodernistički elementi Američkog psiha

Američki psiho jedna je od najkontroverznijih knjiga (novije) američke povijesti. O tome svjedoči i činjenica da ju je prvotni izdavač čak odbio objaviti. Međutim, to nije prepriječilo put Američkom psihu da postane jedan od najpoznatijih američkih, ali i svjetskih romana današnjice, po kojem je 2000. godine snimljen istoimeni film sa brojnim tadašnjim holivudskim zvijezdama u usponu, među kojima se ističe Christian Bale, koji je odigrao glavnu ulogu Patricka Batemana, odnosno američkog psiha. Roman je pun postmodernistčkih elemenata koji se mogu dobro i detaljno sagledati iz kulturalno-studijske perspektive

Patrick Bateman, glavni lik Američkoh psiha, američki je biznismen i bogataš, kojem je jedini smisao života potrošnja. S obzirom da može imati sve što si priušti, njegov život je bez izazova i postaje mu dosadan. Kako bi unio malo živosti u tu monotoniju počinje zvjerski ubijati ljude koje bira nasumično. Knjiga je posebno zanimljiva ako se sagleda iz kulturalno-studijske perspektive jer je prepuna postmodernističkih elemenata. U priloženom seminarskom radu obrađuju se upravo ti elementi. Glavna odrednica jest konzumerizam, odnosno potrošačka kultura. Sljedeća postmodernistička odrednica jest predodžba o postmodernističkoj kulturi kao onoj u kojoj je sve dozvoljeno, kulturi bez tabua, gdje seks droga i alkohol postaju životni stil. Treća odrednica je ona medijska, tj. kako masovni mediji utječu na čovjeka i oblikuju ga kao subjekt. Posljednja, ali ne i manje važna odrednica je dobro poznata priča Frederica Jamesona o fragmentiranom identitetu, koji je nestabilan i bez čvrstog uporišta, što se reflektira upravo u glavnom liku Američkog psiha. Povezujući konkretne situacije iz romana s teorijama i perspektivama različitih teoretičara postmodernizma, masovnih medija i konzumerizma, od koji su neki dobro poznati studentima kulturalnih studija, cilj je konkretizirati i oprimjeriti ove pojmove koji očito nisu predmet interesa samo kulturolozima, nego i romanopiscima, ali i redateljima na prijelazu stoljeća.