Cultural Studies

Odsjek za kulturalne studije Rijeka

Akustična mapa Kampusa - Ana Brajković i Martina Milih

 Ovaj istraživački članak nastao je kao dio šireg poduhvata sa ciljem da se izradi akustična mapa Rijeke - u svrhu predstavljanja i doživljavanja grada pomoću svih osjetila. Iako je osjetilo vida stoljećima imalo primat nad drugim osjetilima za opisivanje svijeta koji nas okružuje, danas se sve više pažnje pridaje upravo sluhu. Doživljavanje okoline osluškujući zvukove pruža nam širu i sveobuhvatniju sliku i sasvim nove mogućnosti za interpretaciju. Kao predmet istraživanja odabran je sveučilišni Kampus na Trsatu ponad Rijeke, kojeg sačinjava nekoliko fakultetskih zgrada i objekata te smještajnih paviljona. To ga čini mjestom najveće koncentracije studenata u gradu.

Opširnije:Akustična mapa Kampusa - Ana Brajković i Martina Milih

Repozitorij diplomskih i završnih radova Filozofskog fakulteta Rijeka

Završne i diplomske radove studenata i studentica Filozofskog fakulteta moguće je pronaći na sljedećem linku: https://repository.ffri.uniri.hr/

 

Alen Milosavljević - Edward M. Spiers: The Victorian soldier in Africa-recenzija

 Edward M. Spiers je profesor na katedri Strategic studies te prodekan za istraživanje na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Leedsu. Napisao je brojne knjige među kojima su Weapons of Mass Destruction: Prospects for Proliferation, Army and society in the 19th and 20th centuries,The Scottish Soldier and Empire, 1854-1902, The Late Victorian Army 1868-1902,  A History of Chemical and Biological Weapons te The Vctorian soldier in Africa.

Opširnije:Alen Milosavljević - Edward M. Spiers: The Victorian soldier in Africa-recenzija

Ivan Grabar - Mehanizmi i zakoni

Danas se na znanost gleda kao na disciplinu koja nam opisuje svijet kakav jest, te nam daje objašnjenja zašto taj isti svijet jest takav. Ono što svakoj znanstvenoj disciplini daje njezin legimitet jesu njezini rezultati, te otkrivanje pravila pomoću kojih objašnjavamo svijet. Što su zapravo ta pravila? Pravila se obično predstavljaju kao neka vrsta zakonitosti koje bi trebale uvijek vrijediti. Takva pravila se nazivaju prirodnim zakonima ili zakonima prirode. No, kada bolje razmotrimo same te zakone postaje nam izrazito nejasno što određuje koje pravilo će postati određeni zakon? Je li to stav znanstvene zajednice? Da li se to određuje prema broju uspješnih eksperimenata u kojima je to isto pravilo primjenjeno? Ili je to određeno prema spacio-temporarnoj osobitosti određenog zakona? Ili se zakon određuje prema onome što smatramo da je nužno za "uređenost" svijeta?

Opširnije:Ivan Grabar - Mehanizmi i zakoni

Upitnik kultura sjećanja

Molimo Vas da riješite upitinik o spomenicima u Hrvatskoj, kojeg istraživači s Filozofskog fakulteta provode za potrebe istraživanja kulture sjećanja u Hrvatskoj u sklopu projekta FRAMNAT, podržanog od Hrvatske zaklade za znanost (HZZ).. Upitnik je u potpunosti anoniman, a rješavanje upitnika traje oko 30 tak minuta.

Opširnije:Upitnik kultura sjećanja

Postoji li kontrola nakon decentralizacije? - Tea Pavić

Aftermath e1288031891853U ovom radu bavit ću se poglavljem „Kako kontrola opstoji nakon decentralizacije“ iz knjige „Protocol: How Control Exists After Decentralization“ Alexander R. Gallowaya. Galloway je profesor na odsjeku za medije, kulturu i komunikacije na New York Univeristyu, a značajan je zbog svojih radova o filozofiji, medijskoj teoriji, suvremenoj umjetnosti, filmu i video igricama.

Opširnije:Postoji li kontrola nakon decentralizacije? - Tea Pavić

Problematiziranje pojma 'world music' uz primjer istarske etno skupine Veja - Antonija Slavić

Veja noir.am

Pojam world music često se koristi, kako u medijima, tako i u raznim teorijama glazbenih žanrova, ali i glazbe općenito. Formalno usustavljenje ovog pojma zbilo se 1987. godine, a stvoren je kako bi uključivao sve ono što nije ulazilo u druge, već utvrđene muzičke kategorije (Ober, 2007a:116). Kao što piše Aubert (Ibid.:116): „na prvi pogled, world music izgleda poput ogromne košare koja sadrži cjelokupnu povijest glazbe“.

Opširnije:Problematiziranje pojma 'world music' uz primjer istarske etno skupine Veja - Antonija Slavić

Umjetnost i znanost - Luka Paušić

Etnografski film temelj je istraživačke metode vizualne antropologije. Nalazi se na razmeđi umjetnosti i znanosti, mnogi su ga pokušali definirati ali u tome nisu uspjeli. Etnografski film star je koliko i film sam. Sve do sredine šezdesetih godina bio je korišten u nastojanjima antropologije da se dokaže kao pozitivistička znanost u čemu zbog stalnih problema objektivnosti nikada u potpunosti nije uspio. Film nikada ne može biti objektivan, jer uvjek netko upravlja kamerom; montaža je na djelu i tokom samog snimanja, u trenutku kada odabiremo gdje, kako i što ćemo snimati. Ulazak Clifforda Geertza i prokazanja antropologije kao interpretativne znanosti u potpunosti otklanja ideju antropologije, a time i etnografskog filma kao posve objektivnih prikaza realnosti. Stavlja se naglasak na kontekstualizaciju, opservacijski film - pokušaj da se fenomen snima kao da nema kamere - propada kao projekt. Utoliko upravo antropologija, odmičući se od objektivnosti, dopušta ulazak subjektivnog, pokušaja da nam približi nepoznato i različito, ukratko, ono Drugo.

Opširnije:Umjetnost i znanost - Luka Paušić

Transmetropolitan - Analiza slike - Luka Paušić

Analizom ću pokušati dokazati snagu kojom medij stripa može izraziti osnovni krik djelatne kritike. Medij stripa, nesputan brzinom kretanja filma ili statičnošću pukih slova na papiru čitatelju ostavlja izbor trajanja svakog panela, dok slike stoje zamrznute, spremne za svaku nuancu ispitivanja i promatranja. Njihova nepokretnost, težina liinija, boja, papir pod prstima i tom na koljenima, neišarana zvučnom kulisom, smještaj fumeta – ostavljeno na mislost čitatelju. Uz to, ukazati ću na materijal na koje se aanalizirani strip oslanja, točke kontrakulture i kulture iz kojih crpi svoju snagu.Upravo su te poveznice i vektori posebno vidljivi u ovom stripu, čiste od ikakvih pretenzija, apstrakcije i intelektualiziranja.

Opširnije:Transmetropolitan - Analiza slike - Luka Paušić

Tumačenje kultura - Luka Paušić

Clifford Geertz spominje ljudsko ponašanje kao većinom simboličku radnju, simboličku akciju. U ovom je tekstu na granici dvaju paradigmi; one semiotičke za čije je etabliranje i oživotvorenje velikim djelom zaslužan, i one sociološke, na tragu teorije Maxa Webera[1], što se može iščitati i njegovim izborom danjeg školovanja, ne samo kao dopuna filozofiji čije je koncepte i pristupe želio koristiti u odnosu na svjetovnije teme koje je mogao empirijski dotaknuti. Kreće se Weberovim stopama u potrazi za značenjima kroz koja će doći do "odgovora koje su drugi ljudi dali na naša pitanja".

Sama definicija "Vjerujući, zajedno s Maxom Weberom, da je čovjek životinja koja visi u mrežama značenja što ih je sam ispleo, ja kulturu doživljavam poput tih mreža, pa stoga njihova analiza ne treba biti eksperimentalna znanost koja traga za zakonitostima, nego interpretativna znanost u traganju za značenjem." izvučena je iz konteksta u kojeg ga je Weber smjestio, unutar ideje budućeg željeznog kaveza kojeg nosi racionalizacija i birokracija kao njezina bitna odrednica. U toj pesimističnoj viziji budućnosti Weber predviđa sve veću birokratizaciju, koja je ultimativni aparat racionalizacije, hladan i impersonalan. To je izvučeno iz konteksta jer je Geertz bio doktorski student Talcotta Parsonsa, velikog predstavnika funkcionalizma u sociologiji i zalagatelja za društveni status quo, preko kojeg je Geertz došao do Weberove definicije. Parsons na njega ima velik utjecaj, što se može isčitati iz naslova i tema eseja sadržanih u "Tumačenju kultura" (1973.) i "Local Knowledge" (1983.).

Opširnije:Tumačenje kultura - Luka Paušić

Viralne kampanje - fenomen koji osvaja marketinšku i društvenu sferu

U suradnji sa studenticom Odjela za kulturologiju Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku nastao je ovaj rad o viralnim kampanjama koje su pronašle svoje mjesto u medijskom prostoru. Rad donosi pregled povijesti viralnih kampanja kao i načine njihova širenja. S ciljem što kvalitetnijeg istraživanja navedene teme intervjuirale smo Miroslava Vargu, certificiranog trenera Google AdWords-a koji je svojim odgovorima dao doprinos u razumijevanju ove teme. Smatramo kako je tema viralnog marketinga u Hrvatskoj još uvijek neistražena stoga smo intervju priložile u cijelosti. 

Opširnije:Viralne kampanje - fenomen koji osvaja marketinšku i društvenu sferu

Silvia Vidović: Jezična relativnost i emocionalni i kulturološki aspekti bilingvalnosti

˝Granice mojeg jezika znače i granice mojeg svijeta˝ izjavio je slavni filozof Ludwig Wittgenstein 1922. godine, dok se u isto doba polagano formirala teorija koja je razmišljanja na tom tragu pokušala usustaviti u jedan jedinstveni znanstveni okvir – (ne)slavnu Sapir-Whorfovu hipotezu, kako je poslije imenovana prema svojim najpoznatijim proponentima. Poznata u općenitijem smislu i kao teorija o jezičnoj relativnosti, ona nalaže da jezik ima moć utjecati na naše razmišljanje, tj. da je jezik kojim se služimo u velikoj mjeri ˝krivac˝ za način na koji doživljavamo svijet.

Opširnije:Silvia Vidović: Jezična relativnost i emocionalni i kulturološki aspekti bilingvalnosti

Analiza: Kataloški prostor Avona, stvarni prostor DM-a

Avon je 1886. godine u New Yorku osnovao David H. McConnell, putujući prodavač knjiga koji je primijetio kako su žene kojima je na vrata dolazio prodavati knjige bile puno više zainteresirane za besplatne uzorke parfema koje je također nosio sa sobom. Odustao je od knjiga i počeo je prodavati samo parfeme koji su i danas temelj Avonove ponude. Odlučio se zadržati na direktnoj prodaji od vrata do vrata, ovoga puta samo mijenjajući onoga tko prodaje – smatrao je kako će se žena puno prirodnije povezati sa ženom i tako su nastale Avon Ladies 1. Kako se je kompanija širila i postajala sve uspješnija, nije bilo jednostavno nositi sve uzorke kozmetičkih proizvoda po susjedstvu, pa su počeli štampati brošure s ostalom ponudom, a danas su te brošure katalozi dimenzija A5 od kojih dvjestotinjak stranica koje Avon Ladies pokazuju zainteresiranim kupcima. Uzoraka nema, barem ne na hrvatskom tržištu, međutim doskočili su ovome na drugi način, koji ću objasniti dalje u tekstu2.

Opširnije:Analiza: Kataloški prostor Avona, stvarni prostor DM-a

Crnko, Tamara - Revolucionarni potencijal umjetnosti

Kroz rad se progovara o revolucionarnom potencijalu u umjetnosti, te o figuri umjetnika kao revolucionarnog subjekta. Kao primjer uzet je dadaizam, koji je snažnim nihilizmom te kontriranjem društvenim vrijednostima nosio sjeme promjene u kontekstu Europe suočene s Prvim svjetskim ratom. Snažno odbijanje i društvena aktivnost, završile su začahurene u ideološki redukcionizam, kojem je institucionalizirana umjetnost podvrgnuta. U kojoj mjeri je moguće nadići institucionalizaciju umjetnosti, te može li umjetnost kao aktivnost nadići ideološku konotaciju, te poslužiti kao pokretač društvene promjene? Je li promjena moguća u današnjem kontekstu neoliberalnog kapitalizma koji ima snažnu tendenciju inkluzivnosti, podvrgavanja subverzivnih momenata pod robni karakter, te stil života?

Opširnije:Crnko, Tamara - Revolucionarni potencijal umjetnosti

Fenomen društvene isključenosti

Društvena isključenost je jedan od gorućih problema današnjice. Iako se ovaj koncept odnosi uglavnom na pojedince koji su, uglavnom ne svojom krivnjom, postavljeni na sam rub, na margine društva, može se ustvrditi da su danas u svijetu i neke cijele države postavljene na rub društva te da se mogu svrstati pod ovaj koncept. Kada kažem neke, ne mislim na manji broj, već na sve zemlje koje zapad svrstava pod Druge, na sve zemlje trećeg svijeta. Ipak, u svom se seminarskom radu neću baviti tim državama, nego ću prije svega teoretske postavke društvene isključenosti pokušati primjeniti na hrvatsko društvo. S obzirom da za dvadesetak dana ulazimo u Europsku Uniju, a brojimo više od tristo tisuća nezaposlenih[1], što predstavlja samo dno Unije, mislim da je društvena isključenost kod nas izrazito prisutna i da se o tom problemu ne smije šutiti.

Opširnije:Fenomen društvene isključenosti

Marin Ćuk Vurnek: Kroz Urote, Oluju i Dim... addendum "Granicama bezgranične ljubavi? Ogledu o odnosu katoličanstva spram homoseksualnosti, temeljenim analizom hrvatskog slučaja"

Sljedeći redovi nadovezuju se i proširuju opis motivacije za nedavno objavljivanje nešto starijeg vlastita ogleda o odnosu katoličanstva spram homoseksualnosti, temeljen analizom hrvatskog slučaja: precizno dolaska Pape i splitskog Gay Pridea, oba smještena u lipanj 2011. Međutim, namjeravajući pisati ovaj addendum tom ogledu - prvotna nit vodilja bila je sljedeća: usmjeriti se s jedne strane na analizu recentnih medijskih izjava umirovljenog katoličkog teologa dr. Adalberta Rebića, o kojem je bilo riječi i u samome ogledu; a s druge na govor pomoćnog zagrebačkog biskupa Valentina Pozaića. Opći naum bio je da razmotri potencijalne kontinuitete njihovih sadašnjih izjava s prethodećim diskurzom, prilično neprijateljski nastrojenim spram homoseksualnosti – kao takvom dokumentiranom i analiziranom u samome ogledu.

Opširnije:Marin Ćuk Vurnek: Kroz Urote, Oluju i Dim... addendum "Granicama bezgranične ljubavi? Ogledu o...

Ana Marković Čunko: Križarski ratovi

PRVI KRIŽARSKI RAT

Tisućama godina Svetom zemljom i Bliskim istokom tekle su rijeke krvi. Na tom području ostali su ožiljci bitke vođene između tri svjetske religije. Međutim, najveći ožiljak ostavio je rat između kršćana i muslimana koji je krenuo krajem XI. stoljeća i koji je trajao dvije stotine godina.

Opširnije:Ana Marković Čunko: Križarski ratovi

Zimmermann, Nina: Shirin Neshat „Whispers“

U završnom radu Zimmermann Nina bavi se analizom fotografije „Whispers“, iranske fotografkinje Shirin Neshat. Putem navedene fotografije autorica završnog rada teži objasniti kompleksnost fotografije kao medija današnjice. Pritom, fotografija utječe na društvo i kulturu, ali i kultura i društvo na fotografiju. Završni rad kompleksna je cjelina unutar koje autorica prikazuje kratak presjek povijesti Irana te iznosi kratku biografiju umjetnice Shirin Neshat kako bi fotografiju smjestila u kontekst u kojem je nastala. Analizirajući medij fotografije, autorica svoje tvrdnje potkrepljuje citatima poznatih teoretičara poput Marshala McLuhana, Susan Sontag, Raymonda Williamsa, Rolanda Barthesa… 

Opširnije:Zimmermann, Nina: Shirin Neshat „Whispers“

Sličnosti i razlike ljudi i životinja s obzirom na jezik; Ajduković Ana

Ljudi se već stoljećima smatraju vrhuncem kreacije, nekom nadređenom vrstom na Zemlji. Međutim, proširivanjem spoznaja o životu drugih životinja uočavaju se brojne sličnosti. Razlika između ljudi i drugih životinja po mnogočemu je zapravo stvar stupnjevanja, a ne nekog nepremostivog jaza. Mary Midgley  kaže kako već koristeći sam naziv životinja mi koristimo a class kojoj svi pripadamo, a s druge strane tim nazivom obilježavamo nešto čemu ne pripadamo i u odnosu na što se ljudsko biće drži superiornim te ustraje u isticanju razlika.Važno područje oko kojeg se vode mnogobrojne rasprave o sličnostima i razlikama ljudi i životinja jest jezik, odnosno upotreba jezika. Jezik se smatra jedinstvenim ljudskim obilježjem, jednim od najačih ljudskih alata u organizaciji života, no možemo li sa sigurnošću utvrditi kako životinje nemaju svoj jezik, odnosno možemo li držati do odvojenosti čovjeka i životinja s obzirom na njegovu upotrebu? Je li ono granica koja nas odvaja ili spaja i postoji li uopće granica koja svjedoči našim razlikama pitanja su koja se postavljaju kao glavna vodilja ovom seminarskom radu, a cilj je ponuditi neke od mogućih odgovora.

Opširnije:Sličnosti i razlike ljudi i životinja s obzirom na jezik; Ajduković Ana

Silvia Vidović - Beatlesi, postmodernizam i potencijal glazbe da mijenja društvo

Dokidanje granica između ˝visokog˝ i niskog˝, streloviti napretci po pitanju tolerancije različitosti i osobnih sloboda, sekularizacija popraćena sve većim zanimanjem za alternativne duhovnosti te rast ekološke svijesti - sve su to opća mjesta suvremenih društvenih tokova koje danas volimo opisivati kao ˝postmoderne˝. No, sve ove vrednote ujedno su i baština kontrakulturnih pokreta kasnih šezdesetih godina dvadesetog stoljeća - a još se i doba vrhunca hipi pokreta savršeno vremenski poklapa s nastupanjem famoznog ˝postmodernog stanja˝. Slučajnost? Nipošto! Iako su zanesenjačke ideje ˝djece cvijeća˝ o radikalnom mijenjanju svijeta završile relativnim neuspjehom, nema sumnje da je životna filozofija hipija ostavila neizbrisivi trag na društvo te predstavljala važan faktor u oblikovanju i reflektiranju našeg vrlog, novog i nadasve ˝fluidnog˝ i ˝hibridnog˝ postmodernog svijeta. Pritom je izrazito važnu ulogu igrao i ˝soundtrack˝ koji je pratio diseminaciju novih ideala mira i ljubavi  - zahvaljujući okolnostima toga doba, popularna glazba je bila ta koja je imala najveću moć doprijeti do velikog broja mladih, služeći kao komunikacijski most koji je ujedno i inspirirao i prenašao ponajbolje uvide iz kontrakulture. A na polju popularne glazbe tog vremena, nesumnjivo je da se jedno ime ističe daleko iznad svih - kako po pitanju društvenog i kulturnog utjecaja kojeg su izvršili tijekom svojeg djelovanja u to turbulentno doba, tako i po svojem jedinstvenom povijesnom statusu najvećih ikona koje je popularna glazba ikada iznjedrila te popularnosti koja ne jenjava ni desetljećima nakon njihovog konačnog razlaza. Riječ je, naravno, o slavnoj čupavoj četvorki iz Liverpoola, čuvenim Beatlesima.  

Opširnije:Silvia Vidović - Beatlesi, postmodernizam i potencijal glazbe da mijenja društvo

Ana Marković Čunko: Kultura Maya

Danas je uobičajeno Istoku pripisivati ulogu izvorišta drevne mudrosti, dok se uz Zapad vezuju neke sasvim druge vrijednosti poput materijalizma, konzumerizma, pohlepe i općenito svih aspekata naše niže prirode. Proučavajući religiju, drevna znanja i tradiciju Istoka mnogi će zaključiti kako je Istok po tom pitanju superioran u odnosu na Zapad. Međutim, je li to uistinu tako i što se točno smatra Istokom, a što Zapadom? Gdje je granica i koliko je to uopće važno?

Opširnije:Ana Marković Čunko: Kultura Maya

Mustać, Anja: Buffy, ubojica vampira

Buffy, ubojica vampira, kao postmodernistička televizijska serija, možda nije originalna u smislu tematike kojom se bavi; budući da je tinejdžerske probleme, odrastanje, gubitak bliske osobe i nesretnu ljubav već podosta autora obradilo. Pa i negativci protiv kojih se Buffy bori; poput Drakule, vukodlaka, mumija, Frankensteina, čudovišta iz Crne Lagune; klasična su čudovišta koja već imaju svoju napisanu povijest. Međutim, Buffy je svakako autentična u načinu na koji obrađuje sve te teme. Izvrstan humor, autoironija, kompleksni likovi, izvrtanje stereotipa te eksperimentiranje sa žanrovima kojima pripada, čine Buffy iznimnim televizijskim narativom koji svojoj publici nudi nešto drukčije od uobičajenih sadržaja namijenjenih tinejdžerima i adolescentima. Slojevitost likova, pop-kulturalna osviještenost te bogatstvo simboličkih alegorijskih struktura i sadržaja omogućuju produkciju značenja i identiteta koji nadilaze konvencionalne televizijske narative i omogućuju paletu različitih čitanja i pristupa. Subverzivan odnos Buffy prema društvenim pravilima i uspostavljenim odnosima moći, čine tu seriju važnim artefaktom popularne kulture koji zaslužuje kritičku pozornost akademske zajednice, pritom služeći kao primjer televizijske umjetnosti koja ima društvenu funkciju i koja može parirati tradicionalnim umjetničkim oblicima.

Opširnije:Mustać, Anja: Buffy, ubojica vampira

Marta Glažar: Omišljanska kultura, običaji i industrijalizacija

Kombiniranim metodologijama, od proučavanja pisanih zapisa do rada na terenu, ovaj seminar završnog rada sistematizirano analizira kulturu grada Omišlja na otoku Krku kroz njena tri segmenta. Prvi dio progovara o arhitektonskoj i materijalnoj baštini grada kao o mjestima pamćenja koja kreiraju svojevrstan odnos između prošlosti i sadašnjosti samoga grada i njegovih stanovnika. U pregledu su analizirani svi bitniji arheološki lokaliteti te povijesne građevine. U poglavlju o narodnom folkloru, običajima i manifestacijama nadzire se specifična kultura sjećanja koja se očituje kroz razne sakralne elemente, poput rituala, blagdana i slavlja kršćanskog nauka. Opisani i analizirani običaji i manifestacije iskazuju poetske oblike, ritualne inscenacije te kolektivne participacije. Posljednje poglavlje rada posvećeno je turističkoj i industrijskoj dimenziji razvoja Omišlja te očuvanju arheoloških nalazišta koja su u neposrednoj opasnosti od blizine industrijskih postrojenja naftovoda i petrokemije, ali i građevinskih intervencija zbog poboljšanja turističke ponude.

Opširnije:Marta Glažar: Omišljanska kultura, običaji i industrijalizacija

Celcer, Dorian: Tehnološka singularnost

Evolucijom je iz prirode stvorena kultura koja je trebala služiti kao njezin dodatni zaštitni mehanizam. Brzina kojom se kultura razvijala (a razvija se i dalje) izaziva sve veću diskrepanciju između ta dva pojma te dolazi do stadija u kojem kultura proizvodi vlastitu prirodu koja funkcionira po istim pravilima. U pokušaju kulture da se oslobodi od prirode ili je makar podčini, služeći se dualizmima, jedino rješenje koje se nameće jest pokušaj potpunog napuštanja prirode. Koliko je to moguće, čak i uz potpuno odbacivanje biologije, nije lako predvidjeti.

Opširnije:Celcer, Dorian: Tehnološka singularnost

Vanja Brdar: Tijelo u postmodernoj tehnološkoj kulturi

 Tijelo je kroz povijest vezano za određene društvene, socijalne ili simboličke vidove proizvodnje, čija je tehnološka izvedba u fokusu našeg razmatranja.[1]

         Kroz ljudsko tijelo stvaraju se određeni koncepti, ruše granice i stvaraju nove paradigme. Simbolika koji ono nosi redefinira povijesne i društvene kontekste. U suživotu s tehnologijom, tijelo doživljava svojevrsnu nadgradnju i transformaciju. Nadalje, sukladno s postmodernizmom tijelo doživljava određeni preporod, te se brišu tjelesne granice-granice roda, spola, umnog i fizičkog. Nastupa doba bestjelesnog tijela, hibrida tehnologije odnosno mašinerije svjesne svojih unaprijeđenih mogućnosti.

Opširnije:Vanja Brdar: Tijelo u postmodernoj tehnološkoj kulturi

Marin Ćuk Vurnek: Granice bezgranične ljubavi? Ogled o odnosu katoličanstva spram homoseksualnosti, temeljen analizom hrvatskog slučaja

Sljedeći ogled napisan je u jeku analize konkretna dva događaja iz lipnja 2011., koji su nastupili tek u petodnevnom vremenskom rasponu: riječ je prvo o posjetu Hrvatskoj od čelnika katoličke Crkve, Pape Benedikta XVI., a zatim Gay Prideu, manifestaciji za podršku LGBTIQ osoba, održanom u Splitu. Oba su događaja bila popraćena sebi svojstvenim kontroverzama: prvi među ostalim pitanjem izdvajanja nemale novčane cifre u vrijeme ekonomske krize, i to prvenstveno za katolički događaj iz novaca svih poreznih obveznika od kojih nisu svi katolici. A drugi do tad neviđenim reakcijama mržnje, pa i otvorenog nasilja pravednički nastrojene gomile spram sudionika samog događaja za njegova odvijanja. 

Opširnije:Marin Ćuk Vurnek: Granice bezgranične ljubavi? Ogled o odnosu katoličanstva spram...

Vanja Brdar: Mjesto sjećanja: Davno „zaboravljena“ sinagoga

Mjesta pamćenja postoje jer više nema okružja pamćenja.[1]

 Rijeka je zbog svojeg multikulturalnog duha i geografskog položaja predstavljala sjecište raznolikih kultura, jezika, društava, religija i političkih opredjeljenja. 1890. godine, nedaleko današnje ulice Pomerio raspisan je natječaj kako bi se izgradio židovski hram, kojeg bi projektirao arhitekt W. Stiassny iz Beča. Današnje sjecište Kapucinske odnosno Ciottine ulice i ulice Zagrad otkupljeno je s težnjom da židovska zajednica (Židova je u Rijeci tada bilo 2500) izgradi svoje vjersko utočište. Riječka je općina odlučila ustupiti 70 četvornih metara zemljišta na posebnom djelu grada, kako bi se nastavila njegovati posebna gradska estetska vrijednost.

Opširnije:Vanja Brdar: Mjesto sjećanja: Davno „zaboravljena“ sinagoga

Batista, Jelena: Geopolitika Hrvatske, privatizacija izvora vode te vodoopskrbnih i odvodnih kompanija

Hrvatsko gospodarstvo, politika i ekonomija svoje interese fokusiraju oko pojmova vanjskog duga, rebalansa proračuna i deficita. Ti se problemi pokušavaju riješiti brojnim privatizacijama. Autorica, Jelena Batista u svom završnom radu „Geopolitika Hrvatske“ se stoga pita bi li Republika Hrvatska trebala privatizirati izvore vode i odvodne kompanije kako bi platila vanjski dug?

Opširnije:Batista, Jelena: Geopolitika Hrvatske, privatizacija izvora vode te vodoopskrbnih i odvodnih...

François Truffaut i autorska teorija

  François Truffaut spada među najznačajnije predstavnike Francuskog novog vala,  važnog pravca filmske    umjetnosti kraja 50-ih i početka 60-ih. Brojne su karakteristike koje se vežu uz taj pravac (na primjer, mali budžet,  snimanje na lokacijama i slično), ali ona na koju ću se ja usredotočiti u ovom seminarskom radu je autorska teorija.  Iako ju je promovirala većina redatelja Francuskog novog vala u većoj ili manjoj mjeri, Truffaut ju je promovirao  najintezivnije te ću je zato i analizirati na temelju nekih od njegovih najznačajnijih filmova. Filmovi koji će se analizirati u ovom radu su 400 udaraca, Pucajte na pijanista, Jules i Jim i Američka  noć Svaki od navedenih filmova može se analizirati sa više aspekata. Međutim, ovdje je cilj ukazati na Truffautovu  primjenu autorske teorije u svakom od analiziranih filmova..

Opširnije:François Truffaut i autorska teorija

Ideologija na optuženičkoj klupi radi učinaka manipuliranja ljudskim emotivnim (i spoznajnim) procesima

U ovom radu u raspravi međuostalim ću se osvrnuti na teorije koje Geertz navodi kao društveno-psihološke odrednice ideologija; teorije interesa i teorije napetosti- emocija.

Opširnije:Ideologija na optuženičkoj klupi radi učinaka manipuliranja ljudskim emotivnim (i spoznajnim)...

Tanja Giljanović- ČUVAJ SE SENJSKE RUKE:drama - pozicija žene unutar medija

 Ovaj rad obrađuje prenošenja medijskog sadržaja, te način na koji je uklopljena pozicija subjekta žene unutar istog. Možda sam naslov „Čuvaj se senjske ruke“ može djelovati bizarno ako se uzme u obzir tematika rada. Frazem je iskoristio pisac August Šenoa kao naslov koji je nadjenuo svom djelu. Inače Šenou svrstavamo u književni period predrealizma. Za njega je karakteristično to da je prije pisanja književnog djela vršio povijesno istraživanje, te je svoja saznanja nastojao uklopiti u okvire razvoja  i način pisanja djela. Ovaj povijesni roman opisuje život i borbu Uskoka proziv Mletaka i Turaka, te hvali njihovu predanost i hrabrost prilikom borbe. Radnja romana se odvija u gradu Senju. Prikazani likovi u romanu sa svim su se silama trudili obraniti taj kraj i narod tog kraja od invazije neprijatelja. Sada kada je pojašnjen kontekst iznijeti će se pravi razlog korištenja tog određenog frazema. Isti biva korišten kao metafora. Senjska ruka je muška ruka koja proizlazi iz heterocentrične, falogocentrične matrice koja miluje subjekt (žene) kada mu je blizak i pokoran, a nemilosrdan je prema onom koji mu se opire.

Opširnije:Tanja Giljanović- ČUVAJ SE SENJSKE RUKE:drama - pozicija žene unutar medija

Badanjak, Tanja: Staroslavenska mitologija i "Priče iz davnine"

Završni rad Tanje Badanjak izlaže tematiku staroslavenske mitologije te utjecaj iste na jednu od najpoznatijih književnica Hrvatske – Ivanu Brlić Mažuranić. „Priče iz davnine“,  njena najpoznatija zbirka donosi bajke staroslavenske mitologije koje obiluju zanimljivostima i posebnostima čarolije. Autorica pronalazi dokaze o izmjenama i drugim oblicima pomoću kojih se mitologija i čarolija pojavljuju i djeluju u današnje vrijeme. 

Opširnije:Badanjak, Tanja: Staroslavenska mitologija i "Priče iz davnine"

Riječka rock scena - Maja Štiglić

Pedesetih godina prošlog stoljeća u Americi se javlja novi stil u zabavnoj glazbi  koji je izazvao veliku revoluciju u muzici, a postao je popularan pod nazivom rock and roll.

Opširnije:Riječka rock scena - Maja Štiglić

Vojnović, Nina: Tijelo i (in)validnost

Autorica nudi općeniti pregled najvažnijih koncepata što se vezuju uz tematiku tijela i invalidnosti pritom promatrajući i način na koji su tretirani kroz povijest. Završni rad započinje s definiranjem tijela kao površnog društvenog i kulturnog upisivanja. Zatim proučava probleme invalidnosti, stereotipa i teškoće s kojima se susreću osobe s posebnim potrebama. U mnogim se literaturama i svakodnevnom govoru služimo riječima poput: invalidnost, oštećenje, hendikep, no znamo li što one doista znače?

Opširnije:Vojnović, Nina: Tijelo i (in)validnost

Finderle Julija: Balkanski identitet u suvremenom filmu

Metastaze (filmski.net

Balkanski identitet u suvremenom filmu

Balkan, balkanizacija i balkanski identitet imaju podosta dugu povijest neprihvaćanja od strane Drugih, odnosno Zapada. U njihovim očima mi smo izolirani primitivci koji nemaju doticaja s ostatkom svijeta. No, pitanje je i tko je to „Balkan“? Jesu li Hrvati balkanci? Koje zemlje ulaze u kategoriju primitivnog Balkana? Kako Balkan još uvijek nije točno definiran geografski vrlo je diskutabilno koje zemlje pripadaju Balkanu, a koje na, ali naravno, svi se ograđuju od tog balkanskog imidža i identiteta jer su predrasude i teorije o njemu još uvijek postojane.  U ovom seminaru pokušat ću na samom početku pisati o problematici definiranja što je to Balkan, a zatim ću se kritički osvrnuti na reprezentacije Balkana u popularnoj kulturi. Analizu ću provesti kroz primjere nekoliko balkanskih filmova nastalih u relativno bliskoj prošlosti. Ono što je cilj ovoga seminara je na konkretnim primjerima prikazati samopromociju Balkana i balkanskog imidža putem filmova.

Opširnije:Finderle Julija: Balkanski identitet u suvremenom filmu

Franov, Sanja: Postmodernizam i kultura

Autorica Franov Sanja putem suvremenog neomraksističkog teoretičara Fredrica Jamesona pokušava definirati ono što su mnogi teoretičari pokušali definirati- postmodernizam. Jameson smatra da je postmodernizam kulturna dominanta obilježena kasnim (multinacionalnim) kapitalizmom u kojoj najveću moć imaju mediji i reklamna  industrija. Jameson smatra da u postmoderno doba dolazi do prevlasti reprodukcije nad produkcijom, što smatra negativnom pojavom koja je dovela do toga da se sve počelo smatrati kulturom. Pritom autorica postavlja dva važna pitanja:  „Što se danas dogodilo s popularnom kulturom? Može li ona i dalje predstavljati mjesto borbe između autentičnosti i kulturne industrije ili je i ona postala samo prazan označitelj?“ 

Opširnije:Franov, Sanja: Postmodernizam i kultura

Tanja Giljanović: ...: Tekst o novim medijima

Ovaj seminarski rad krenuti će od teksta Raymonda Williamsa „Base and Superstructure in Marxist Cultural Theory“, te će se nastojati uvidjeti na koji način se ta teorija može primjeniti na tekstove i prakse novih medija. Raspraviti će se o svojstvima novih medija, te će se nastojati objasniti posljedice tih svojstva. Kod opisivanja svojstva koristit će se tekst Leva Manovicha i njegovi uvidi o istim. Razmotriti će se i ideja o načinu kažnjavanja društva, te kako se ista izvršava u današnjem društvu.

Opširnije:Tanja Giljanović:...: Tekst o novim medijima

Moreti, Zrinka: Komemoracija u čast Josipa Jovića

Na Plitvicama je povodom 21.obljetnice pogiblje Josipa Jovića, prve žrtve Domovinskog rata, 31.ožujka 2012. godine održana komemoracija. Josip Jović iz Aržana poginuo je tada u incidentu u kojem su sudjelovali hrvatski redarstvenici i srpski pobunjenici na Plitvicama, a koji je u hrvatskoj povijesti ostao upamćen kao Krvavi Uskrs. Događaj na Krvavi Uskrs bio je jedan u nizu još težih događaja koji su uslijedili, ali se od ostalih izdvaja jer je upravo tada pala prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu.

Opširnije:Moreti, Zrinka: Komemoracija u čast Josipa Jovića

Mitovi stare Grčke

Kroz povijest ljudi su razvijali religijska i druga vjerovanja smatrajući kako će ona objasniti misterij ljudskog života, prirodnog svijeta i svemira. Nastojeći objasniti  pojave  kojima nisu znali uzroke i nastojeći ponuditi odgovore na pitanja o nastanku svijeta, kao i na druga filozofska pitanja,  ljudi su u pripovjestima i pričama svojih predaka pronašli ključ odgovora. Na taj su način ljudska bića  oduvijek stvarala mitove, a oni se mijenjaju  vremenom i životnim prilikama..Iako ne postoji jedinstvena,jednoznačna definicija mita zbog njihove razlike prema morfologiji i društvenoj funkciji , autorica knjige "Kratka povijest mita" , Karen Amstrong (2005.), govori o njima kao ranom obliku psihologije u kojima nam mit omogućuje da unesemo smisao u svijet oko sebe. 

Opširnije:Mitovi stare Grčke

Brdar Vanja : Konceptualni problemi postmodernizma

Povijest i problematika definiranja postmodernizma ne seže daleko u povijest. Prilikom slabljenja modernizma, 1960-te godine dolazi do kulturološkog procjepa i promjene društvenog mentaliteta zbog tehnološkog razvoja raznolikih medija. Postmodernizam se definira kao pravac karakteriziran željom za oslobađanjem stega elite, klasne podijeljenosti, rasnih i spolnih generaliziranja. Granice se pritom – brišu ili pomiču.  Sveprisutan pravac, sklon intermedijalnim i intertekstualnim tendencijama, svoje je temelje pronašao u  konzumerističkoj, odnosno masovnoj kulturi.  Brdar, Vanja prilikom definiranja postmodernizma postavlja pitanje je li postmodernizam samo literarna tendencija ili kulturološki fenomen, te je li moguće razgraničiti modernizam od postmodernizma?

Opširnije:Brdar Vanja : Konceptualni problemi postmodernizma

Postmodernistički elementi Američkog psiha

Američki psiho jedna je od najkontroverznijih knjiga (novije) američke povijesti. O tome svjedoči i činjenica da ju je prvotni izdavač čak odbio objaviti. Međutim, to nije prepriječilo put Američkom psihu da postane jedan od najpoznatijih američkih, ali i svjetskih romana današnjice, po kojem je 2000. godine snimljen istoimeni film sa brojnim tadašnjim holivudskim zvijezdama u usponu, među kojima se ističe Christian Bale, koji je odigrao glavnu ulogu Patricka Batemana, odnosno američkog psiha. Roman je pun postmodernistčkih elemenata koji se mogu dobro i detaljno sagledati iz kulturalno-studijske perspektive

Opširnije:Postmodernistički elementi Američkog psiha

Knežević, Andrea : Kynodontas

„Utopija“, knjiga koju je napisao Thomas More problematizira istoimeni pojam utopije kao imaginarnog društvenog ustroja u kojem vlada apsolutna politička harmonija. Suprotno tome, koncept distopije definiran je kao stanje društvene kontrole i državne represije. Distopijski filmovi temeljeni su na kulturološkoj i političkoj kritici sustava te problematiziraju potencijalne probleme budućnosti. Oni, pritom, jasno izražavaju strahove sadašnjosti implicirajući potrebu za promjenama. Andrea Knežević u svojem seminarskom radu „Kynodontas“ postavlja pitanje granice između „sadašnje“ i „buduće“ sadašnjosti, raspravljajući o mogućnosti da trenutno živimo distopiju jedne prošle sadašnjosti. Autorica pritom kao primjer koristi distopijski film redatelja Yorgosa Lanthimose „Kynodontas“ koji na alternativan način metaforizira stanje društva kontrole i totalitarizam.
Kynodontas trailer by athinorama

Opširnije:Knežević, Andrea : Kynodontas

Etnografski film: Živjeti Božić

Film „Živjeti Božić“ pokušaj je prikaza božićnih običaja i praksi u društvu i obiteljima. Ideja s kojom je započelo snimanje filma bila je prikazati konzumerističke prakse tokom Božića, no tijekom samog snimanja iznjedrio se novi smjer. Stoga je "Živjeti Božić" prikaz atmosfere tokom Badnjaka i Božića na najprometnijoj riječkoj ulici Korzo te u pet različitih obitelji. Spajanjem sekvenci vezanih uz pripreme za Božić i na sam dan Božića postignut je efekt preklapanja običaja.

Opširnije:Etnografski film: Živjeti Božić

Marin Ćuk Vurnek : Fenomenološka analiza općih strukturno-montažnih momenata serijala 24

Rad Marina Ćuka Vurneka dotiče tematiku vrlo popularnog američkog serijala „24“. Serijal je zamišljen kao projekt  Joela Surnowa i Roberta Cochrana, možda najpoznatijih po izradi zapaženog serijala „La Femme Nikita“ iz druge polovice devedesetih, „24“ ponajprije slovi za žanrovski hibrid drame, akcije i napetog političkog trilera. Serijal je s prikazivanjem započeo 2001., da bi u 9 godina prikazivanja polučio 8 sezona s nemalim brojem od ukupno 192 epizode i jednim igranim filmom, uz trenutnu najavu dodatnog filma. Protagonist serijala je Jack Bauer, glumljen od strane Kiefera Sutherlanda, iako se svaka sezona u principu fokusira na minimalno 3 skupine likova čija je radnja istovremeno povezana i isprepletena, no opet dovoljno samodostatna da ju se pojmi kao priču relativno za sebe -  što rezultira prilično složenim i događanjima krcatim narativom.

Opširnije:Marin Ćuk Vurnek : Fenomenološka analiza općih strukturno-montažnih momenata serijala 24

Emilija Čegec: "Žene koje su stvorili ženski časopisi: kulturalna analiza"

Ženski časopisi svojom su pojavom dali veliki doprinos feminizmu i kulturi uopće. Pojavom ženskih časopisa nije se potvrdilo samo žensko pravo glasa, već se ženama pružila mogućnost da se slobodno izraze. Osim utjecaja na postojeće prilike, ženski su časopisi izvršili veliki utjecaj na žene i njihove identitete. Taj je utjecaj i danas prisutan, možda čak u mnogo većoj mjeri no što je bio ranije. Žene se danas definiraju onako kako im to njihovi časopisi nameću. Svoje identitete žene grade pomoću ženskih časopisa, u njima traže odgovore na svoja pitanja, rješenja svih svojih problema, svoju najbolju prijateljicu. Ženski časopisi stvorili su tri prepoznatljiva mita o ženama, a to su lice s naslovnice, emancipirana žena, te heteroseksualna žena čiji je glavni cilj pronaći odgovarajućeg životnog partnera, muškarca. Analizom ženskih časopisa došla sam do zaključaka o postojećim mitovima, te identitetima koji se tim putem konstruiraju. 

Opširnije:Emilija Čegec: "Žene koje su stvorili ženski časopisi: kulturalna analiza"

Krivičić, Roberta : Komemoracija : "Jom Hašoa"

Koemoracija je čin putem kojeg se prisjećamo i odajemo počast preminulim osobama ili prošlim događajima (komemoracija sjećanja). Republika Hrvatska, bogata poviješću, obiluje raznim komemoracijama, od lokalnih do nacionalnih, što ukazuje na državu ispunjenu poštovanjem prema povijesnim retorikama i stradavanjima. Međutim, autorica eseja, Roberta Krivičić tvrdi kako se prilikom održavanja komemoracija u samoj pozadini često odvijaju političke i društvene manipulacije te strukturno izokretanje činjenica. Autorica također ističe kako komemoracije danas gube svoju funkciju i važnost time što se njih upliće politička retorika, čime komemoracije postaju parade političkih vrhova popraćene političkim parolama i obećanjima.

Opširnije:Krivičić, Roberta : Komemoracija : "Jom Hašoa"

Aleksandar-Ivan Tatić: Talijanski politički film - filmovi Elia Petrija i Marca Bellocchia

Moje osobno uvjerenje da umjetničko djelo može i treba bit instrument društvene promjene, medij za izražavanje nezadovoljstva i sredstvo širenja kolektivne svijesti i društvene odgovornosti dovelo me do razmišljanja o proučavanju talijanske kinematografije 60-ih i 70-ih godina koja je iznjedrila nekolicinu autora koji su u svojim filmovima bavili upravo tematikom društvene kritike. Ti su redatelji i intelektualci kroz refleksiju osobnih stavova na filmsko platno stvorili specifičan pokret ili možda bolje struju unutar talijanskog poslijeratnog filma kojeg se obično imenuje Cinema politico ili Cinema dell'impegno (politički film ili angažirani film, u slobodnom prijevodu). Ovaj je „podžanr“ dakako vrlo kompleksan, nije ga jednostavno imenovati, kao ni tematski ili kronološki definirati. Postoji međutim, nekoliko autora koje se smatra stjegonošama spomenutog filmskog pokreta. U ovom ću radu pobliže analizirati djela nekih od paradigmatskih autora talijanskog političkog filma, to su Marco Bellocchio i Elio Petri. Osim njih, treba spomenuti i još neke redatelje, sigurno poznatije široj publici, čija ostvarenja sadrže elemente društvene kritike, kao što su Bernardo Bertolucci ili Pier Paolo Pasolini.

Opširnije:Aleksandar-Ivan Tatić: Talijanski politički film - filmovi Elia Petrija i Marca Bellocchia

Tomičić, Anamarija : Popularna umjetnost u postmoderni

Postmodernizam, iako prisutan u znanstvenim i umjetničkim krugovima više od pola stoljeća, ne prestaje izazivati rasprave. Problematična nije samo njegova definicija, već njegova važnost, vrijednosti i ciljevi. Javlja se i pitanje kritike unutar postmodernističke kulture i umjetnosti, u kojoj se izgubila granica između visoke i popularne kulture (Jameson 1984, Huyssen 1999), zbog čega mnogi tvrde je umjetnost postala integrirana u kapital te na tako izgubila kritičku distancu (Jameson 1984). Anamarija Tomičić u svojem seminarskom radu raspravlja o važnosti postmodernističke umjetnosti dotičući samu srž postmodernizma pritom se oslanjajući na autore poput Fredrica Jamesona i Andreasa Huyssena.

Važno je istaknuti zaključak autorice koji kritički razrađuje tematiku postmodernističke kulture koja, kako autorica tvrdi, unatoč kritikama, posjeduje sposobnost otpora. 

 

Tomičić, Anamarija. Popularna umjetnost u postmoderni.Seminarski rad. Rijeka. 2012.

 

 

Jana Vukičević : Nacionalizam i sport

Nacionalizam i sport usko su vezani društveni procesi koji se djelomično nadopunjuju. Ovaj seminarski rad teži dati kratak pregled teorija koje obrađuju spomenuta područja da bi analize primjera bile potkrijepljene. Analize primjera smatram temeljnim dijelom rada.

Opširnije:Jana Vukičević : Nacionalizam i sport

Bakliža, Staša: Digitalna glazba

Digitalna glazbaOvaj seminarski rad odlučio sam posvetiti proučavanju digitalne glazbe, tj. ulozi glazbe u razdoblju interneta, virtualnih zajednica, socijalnih mreža i kaotične razmjene preobilja informacija. Digitalizacija podrazumijeva numeriranje, pretvaranje „starih“, analognih medija u niz numeričkih kodova. Moglo bi se reći da je svaki medij „rob“ numeričkoj manipulaciji (Manovich, L.; Understanding New Media). Prema tome, brojevni sustav je sadržaj bilo kojem drugom mediju (McLuhan, M.; „Razumijevanje medija“; 13.str.), pa tako i glazbi.

Opširnije:Bakliža, Staša: Digitalna glazba

Tea Tuđa: Nježna snaga jouissancea

jouissanceZa početak smatram potrebnim ukratko naznačiti etimološki aspekt pojma jouissance. Riječ se u teorijskom diskurzu ne prevodi na pojedine jezike već se uvijek ostavlja u izvornom, francuskom obliku. Sa svakim prijevodom gubi se određena količina značenja i taj gubitak je u većini slučajeva nužno zlo koje obično prihvaćamo kako bismo mogli dijeliti dragocjene misli na raznim jezicima. Ipak, sa prevođenjem pojma jouissance na hrvatski (užitak) ili engleski (enjoyment), gubi se ključni dio značenja pojma jouissance te on u teorijskom smislu prestaje gubiti funkciju. Spomenuti ključni dio se u francuskom jeziku referira na iskustvo orgazma, odnosno ima konotaciju erotičnog užitka.

Opširnije:Tea Tuđa: Nježna snaga jouissancea

Sušanj, Marin : Titostalgija

Nostalgija je prolazan i promjenjiv oblik društvene svijesti koji veličanjem prošlosti kritizira sadašnjost te na taj način ne ističe što je nekad valjalo već ukazuje na ono što sada ne valja. Razdoblje postsocijalizma iznjedrilo je "jugonostalgiju", nostalgiju o lijepim uspomenama na sve jugoslavenske elemente. Velik dio "jugonostalgije" čini "tito.stalgija". "Titostalgija", kao nostalgija za Titom kao simbolom prošlog vremena ne može se lišiti ideološkog i političkog predznaka jer je sadašnja politička struktura osjetljiva na prošlost, a Hrvatska je zemlja  „zaražena prošlošću“. Nostalgija za Titom, koji predstavlja najvećeg vojnog i političkog vođu u bivšem sistemu, danas ima snažna politična značenja i od toga se ne može „pobjeći“ unatoč raznoraznim načinima depolitizacije te pokušajima prikazivanja Tita kao komercionalne, sentimentalne, provokativne i zabavne ličnosti.

 Autor eseja „Titostalgija“, Marin Sušanj, potaknut inspirativnom znatiželjom istražuje vrijeme vladavine Tita te dotiče problem nostalgije koja je, u postmodernizmu, društveno sveprisutna. Seminar jasno argumentira razlike o mimetičkoj i satiričnoj nostalgiji te raspravlja o stanju simulakruma koje je uvjetovano kapitalističkim sistemom. 

 

 

Sušanj Marin. Titostalgija. Seminarski rad. Rijeka. 2012.

Kulturni aspekti Osijeka i Pule


Katja Orlić i Anela Raguž daju pregled Pule i Osijeka iz perspektive kulturalne geografije. Posebne se usredotočujuna kulturnu baštinu i turizam kao dvije najvažnije odrednice u proučavanju tih gradova. Različitost gradova na prvi pogled oblikuju drugačiji geografski položaji, reljef, klima, narječja, kulture i običaji naroda koja su nastanila ta područja, ali i turizam i gospodarstvo koji su potpuno prilagođeni prostoru u kojem jesu i kao takvi savršeno djeluju.

Prikazuju u kolikoj se mjeri ti gradovi posvećuju kulturi, da li se kulturno uzdižu, najvažnije manifestacije koje ih predstavljaju i problematiku grada.

S obzirom na na različito geografsko i pejzažno područje, promatraju ovisnost njihovog smještaja na kvalitetu života i različitost običaja i kultura.

Josip Potnar,Teorija traume; završni rad, 2012

Rad je fokusiran na izgradnju teorije traume. Njena je svrha pomoći u lociranju označiteljskih praksi unutar kojih se na subjekta nadvijaju konotacije korištenog. Iskonstruirana je kao fluidno oruđe pomoću kojeg se procesi mogu istovremeno označavati i kao Trauma 1 – subjektova fiksacija, ili Trauma 2 – nedostatak te fiksacije. U ratu ili spektaklu mogu se locirati makrotraume koje postavljaju temelje za izgradnju mikrotrauma poput procesa pisanja, ili subjektove želje iskazane kroz ljubavni diskurs.

Opširnije:Josip Potnar,Teorija traume; završni rad, 2012

Kinematografski aparat kao znanstvena metoda: analiza etnografskih filmova ''Ozarena šuma'' i ''Kronike jednog ljeta''

Autorica Anja Mustać u ovome radu izlaže osnovne pretpostavke i karakteristike etnografskog filma kao jedne od metoda vizualne antropologije, u kojoj se povezuju umjetnička vještina upotrebe kinematografskog aparata i intelekt i pronicljivost znanstvenika. Kroz teoriju i smjernice Karla Heidera, autorica analizira filmove «Ozarena šuma» Roberta Gardnera (1986) i «Kronike jednog ljeta» (1960) Edgara Morina i Jeana Roucha te iznosi vlastito poimanje etnografskog filma i problematike zahvaćanja objektivne istine filmskom kamerom.

Opširnije:Kinematografski aparat kao znanstvena metoda: analiza etnografskih filmova ''Ozarena šuma'' i...

Crnko, Tamara: Etika odnosa prema strancima

U kontekstu globalizacije, svjetskog tržišta i slobodnog protoka informacija, tehnologije, kapitala i robe, javlja se paradoks zatvorenih granica i onemogućavanja slobodnog kretanja ljudi. Ratovi, siromaštvo, neravnopravna podjela resursa i prirodne katastrofe stvorile su milijune izbjeglica, azilanata i ljudi bez državljanstva. Većina zapadnih zemalja se zatvara prema neželjenim strancima kojima ne preostaje ništa drugo do ilegalnih ruta i kampova koji pružaju minimum potreban za egzistenciju. Kakvo je rješenje za milijune izbjeglica koji su osuđeni na marginaliziranu nepripadnost? Što je s ljudskim pravima koja se paradoksalno počinju vezati uz državljanstvo? Tko ljudima bez pripadnosti treba istu zagarantirati? Kakve su obveze države prema strancu, te kakve su naše individualne obveze prema izbjeglici u potrazi za kvalitetnijom egzistencijom? Kako revidirati etiku i zakonski ojačati problematiku ljudskih prava a da se uspješno izbalansiraju interesi stranaca, te države i njezinih članova? Postoji li uopće rješenje za problem pred kojim su se našli milijuni "na ovome svijetu"?

Na neka od pitanja ovaj rad je pokušao dati odgovore. Kroz filozofsko etičku raspravu, terenski rad, te kritičku analizu filmova, otvaraju se pitanja vezana uz problematiku izbjeglištva i zatvorenih granica. Analizom postojećeg stanja poziva se na reviziju zakona i ojačavanje etike prema strancima. Rad poziva na prakticiranje otvorenosti granica te uvažavanja ljudskih prava ljudima kojima su ista gubitkom državljanstva zanijekana. Ipak, zadržana je kritička svijest o nemogućnosti aposlutne inkluzivnosti, te o potrebi balansiranja interesa obje strane.

Crnko, Tamara. Etika odnosa prema strancima. Diplomski rad. Rijeka. 2012.

Download PDF