Stručna praksa u kulturi

Odsjek za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, u suradnji s Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020, od akademske godine 2017./2018. pokreće dva kolegija stručne prakse ponuđena riječkom sveučilištu. Kolegiji nazvani „Stručna praksa u kulturi 1“ i „Stručna praksa u kulturi 2“ studentima će ponuditi jedinstvenu priliku praktičnog i stručnog rada s timom kulturnih djelatnika i menadžera u kulturi na razvijanju specifičnih vještina, povezanih s projektima EPK. Kolegiji predviđaju 86 sati praktičnog rada po semestru, kao i 4 sata seminarskih aktivnosti. Kao jedna u nizu inicijativa povezivanja Sveučilišta i dionika u kulturi poput riječkog EPK tima, studenti sa snažnom ambicijom za sudjelovanjem u oblikovanju kulturnih aktivnosti ohrabruju se za prijavu na spomenute izborne kolegije.

Voditeljica programa: dr.sc. Sarah Czerny, doc.

Više o programu na ovoj poveznici.

Izdvojeno

Predavanje "Stvaranje socijalističkog čovjeka" - 11.05.2017. U četvrtak, 11.05., održava se predavanje ''Stvaranje socijalističkog čovjeka''. Gost je izv. prof. dr. sc Igor Duda sa Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Puli. Svi su dobrodošli, a više detalja možete pronaći u prilogu. More detail
Tribina u sklopu izložbe Tito u djelima likovnih umjetnika - 9.5.2017. U sklopu izložbe Tito u djelima likovnih umjetnika sutra, u utorak 9.5., održat će se tribina u Malom salonu s početkom u 20:15. Tema diskusijske rasprave će biti Tito kao kult ličnosti, kako nastaju kultovi ličnosti, umjetnost u službi države i ideologije, pozicija umjetnika u društvu te povijesno-umjetnička ostavština u kontekstu današnjice. More detail
Serija tribina “Nevidljive sile: Žene koje su oblikovale naš grad” Građanskom akcijom Nevidljive sile: žene koje su oblikovale naš grad, Zaklada Sveučilišta u Rijeci želi upoznati lokalnu zajednicu sa znamenitim ženama koje su svojim radom i postignućima kroz arhitekturu, kulturu, javno djelovanje i znanost dale doprinos izgradnji fizičkog i konceptualnog prostora Rijeke kao grada. More detail
Grupna izložba polaznika "Radionice analogne fotografije" Pozivamo Vas na na otvorenje grupne izložbe fotografija polaznika ''Radionice analogne fotografije'' koja će se održati u srijedu, 3. svibnja u Galeriji SKC-a u Kružnoj ulici, s početkom u 19 sati. Tema je izložbe geometrija/arhitektura Rijeke, a sve su fotografije snimljene i izrađene analognim putem. Nešto više o ideji radionice i izložbe reći će jedan od voditelja radionice i članova AFK Palach, Erik Paladin. More detail
Škola suvremene humanistike: 10.5. - 15.5.2017. U sklopu Subversive festivala u Zagrebu od 10. do 15.5. će se održati Škola suvremene humanistike. Studenti kulturalnih studija koji sudjeluju u Školi imat će mogućnost, ovisno o studijskoj godini, svoje aktivnosti valorizirati kroz ECTS bodove, a one koji će participirati u tom će se razdoblju osloboditi obaveza. Za detalje o participaciji i mogućnosti valorizacije javiti se na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. document.getElementById('cloakc8d75fcbf7af94cd5bb43ee6e990c2... More detail

Radovi

Zimmermann, Nina: Shirin Neshat „Whispers“ Zimmermann, Nina: Shirin Neshat „Whispers“ U završnom radu Zimmermann Nina bavi se analizom fotografije „Whispers“, iranske fotografkinje Shirin Neshat. Putem navedene fotografije autorica završnog rada teži objasniti kompleksnost fotografije... More detail
Marin Ćuk Vurnek: Kroz Urote, Oluju i Dim... addendum Marin Ćuk Vurnek: Kroz Urote, Oluju i Dim... addendum "Granicama bezgranične ljubavi? Ogledu o odnosu katoličanstva spram homoseksualnosti, temeljenim analizom hrvatskog slučaja" Sljedeći redovi nadovezuju se i proširuju opis motivacije za nedavno objavljivanje nešto starijeg vlastita ogleda o odnosu katoličanstva spram homoseksualnosti, temeljen analizom hrvatskog slučaja:... More detail
Josip Potnar,Teorija traume; završni rad, 2012 Rad je fokusiran na izgradnju teorije traume. Njena je svrha pomoći u lociranju označiteljskih praksi unutar kojih se na subjekta nadvijaju konotacije korištenog. Iskonstruirana je kao fluidno oruđe... More detail
Sličnosti i razlike ljudi i životinja s obzirom na jezik; Ajduković Ana Sličnosti i razlike ljudi i životinja s obzirom na jezik; Ajduković Ana Ljudi se već stoljećima smatraju vrhuncem kreacije, nekom nadređenom vrstom na Zemlji. Međutim, proširivanjem spoznaja o životu drugih životinja uočavaju se brojne sličnosti. Razlika između ljudi... More detail

Sljedeći ogled napisan je u jeku analize konkretna dva događaja iz lipnja 2011., koji su nastupili tek u petodnevnom vremenskom rasponu: riječ je prvo o posjetu Hrvatskoj od čelnika katoličke Crkve, Pape Benedikta XVI., a zatim Gay Prideu, manifestaciji za podršku LGBTIQ osoba, održanom u Splitu. Oba su događaja bila popraćena sebi svojstvenim kontroverzama: prvi među ostalim pitanjem izdvajanja nemale novčane cifre u vrijeme ekonomske krize, i to prvenstveno za katolički događaj iz novaca svih poreznih obveznika od kojih nisu svi katolici. A drugi do tad neviđenim reakcijama mržnje, pa i otvorenog nasilja pravednički nastrojene gomile spram sudionika samog događaja za njegova odvijanja. 

Ogled ocrtava konture oba događaja: prvo među ostalim ističući kako je crkveni vrh kroz riječi zagrebačkog nadbiskupa J. Bozanića minorizirao financijske troškove opisivanjem "pohoda Svetog Oca" kroz "kategorije dara i ljubavi" koje će tim putem biti ostvarene - diskurz široko reproduciran iskazima raznolikih komentatora i svećenika. Da bi već pet dana nakon određeni pripadnici crkvenih redova u svojim medijskim istupima većinski pokazali prilično osebujno shvaćanje kategorije dara i ljubavi, ako ne i otvoreno disonantno istim vrednotama: bilo kao dr. Adalbert Rebić stavljajući sudionike nenasilne povorke na istu ravan onih koji su prema njima iskazali mržnju i fizički ih napali; bilo kao fra Jozo Ćirko otvoreno podržavajući nasilje protiv sudionika te povorke. S druge strane, kao manjinskoj iznimci takvom postupku ističu se ondašnje riječi dona Ivana Grubišića, koji je nasilje jasno osudio, a i s njime povezani mentalni sklop onih koji su "su zadojeni mržnjom i isključivošću za sve one koji nisu pravi Hrvati i katolici.“ 

Opisavši početne uvjete, ogled kreće u smjeru propitivanja koja li od navedenih linija mišljenja nalazi više zaleđa u službenom stavu katoličke Crkve. A da bi u tom pogledu prilično jasno empirijski locirao stavove u dobrome analogne intonaciji ne Grubišića, već Rebića i Ćirka - čineći to u piramidi katoličkih crkvenih stavova koja seže sve do najvišeg, vatikanskog crkvenog vrha, pa i izjava Pape Benedikta XVI. Pokraj navedenog, putem ekskursa u povijest ranih kršćana ukazuje se na nedosljednost crkvenjačkih stavova i šire: koji su istovremeno spremni osuditi manifestacije poput Pridea kao neprirodne, koje dovode u pitanje trenutni status quo. A ne uspijevajući naznačiti da te kriterije analogno, pa u ključnim segmentima i više obilježava aktivnost ranih kršćana u Rimskome Carstvu - bez čije vrste angažmana Crkva ne bi po svoj prilici ni uspjela uspostaviti svoje dugoročno postojanje, a gdje isti rani kršćani ili ne bivaju predmetom ikakve osude, ili se pak otvoreno valoriziraju u svojim mukama i patnjama.

U posljednoj točki, razmatra se česti stav, koji je ujedno i službeni stav katoličke Crkve, a kojim isti pojedinci i grupacije tvrde: "ne osuđujemo homoseksualce, već njihovu homoseksualnost". Posljedično se ističe kako je učestalost te razdiobe obrnuto proprocionalna njezinoj argumenatitvnoj promišljenosti, koja se pri tek nešto pomnijem razmatranju javlja kao problematična, pa i otvoreno manjkava. Razlog je tome što ne uspijeva osvijestiti činjenicu da svojstva osobe, poput njena seksualnog opredijeljenja te seksualnosti općenito, nisu ikakvim jednostavnim načinom raščlanjiva od same osobe kojoj se pripisuju - čemu se u prilog naznačuju zaključci znanstvenih studija da "potiskivanje svojstva poput vlastite seksualnosti može dovesti raznoraznim psihofizičkim problemima za tu istu osobu". I, shodno čemu se zaključuje da "neuspjeh obznanjivanja zamršena odnosa [svojstva i njegova nosioca] ne samo da biva pogrešno, već ujedno otvoreno neodgovorno spram pojedinaca koji bi mogli iskusiti nemale psihofizičke posljedice od strane sebe i ostalih prilikom nastojanja i imanja znatnih problema u uspijevanju da žive u skladu s očekivanjima proizašlim iz tog krutog razlikovanja."

U krajnoj instanci, i s time svim u vidu, među ostalim se zaključuje da konkretan razvoj događaja bilo ni približno ne zadovoljava crkveno proklamirane ideale dara i ljubavi, bilo pod istima proklamira njihovo osebujno shvaćanje, ono koje otvoreno niječe početnu jednakost svih individua pred očima Crkve - i to isključivo zbog etički dubioznog kriterija kao što je isključivo njihova neheteroseksualna orijentacija.

MOTIVACIJA: Par riječi o sadašnjoj odluci objave ogleda. Naime, isti spletom izdavačkih okolnosti nije izašao kad je to bilo i zamišljeno, u žiži ondašnjih opisivanih događanja. Opet, trenutna sporenja Vlade i Crkve oko programa uvođenja zdravstvenog odgoja u javne osnovne i srednje škole dala su čuti i izjave pripadnika crkvenih redova koje su upravo pod kritičko povećalo stavljene i u samim redovima priloženog ogleda. Za prvi od dva najrecentnija takva razvoja slovi izjava dr. Adalberta Rebića (Adalbert Rebić u: "F. Laušić, Slobodna Dalmacija, Teolog Adalbert Rebić: Pederi, lezbe i razni Štulhoferi upropastit će nam Hrvatsku, 09. siječnja 2013. Dostupno na:  http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/198886/Default.aspx) , istog onog za kojeg smo spomenuli da u ogledu stavlja sudionike nenasilne Pride povorke na istu ravan onih koji su prema njima iskazali mržnju i fizički ih napali. Drugi će uputit najrecentnijoj medijskoj izjavi biskupa Valentina Pozaića, koji nije birao riječi ni prema  Vladi ni seksualnim manjinama: prve prokazujući nacistima, nalik komunistima, liberalnim fašistima itd., a u vidu drugih - među ostalim i u pogledu homoseksualizma -  ističući svojstvene im stavove kao ideološku indoktrinaciju, ne libeći se ni posegnuti za lokaliziranom pučkom "mudrošću" kako Bog nije stvorio Adama i Stevu, već Adama i Evu (v. i.kri, Večernji list: Pozaić usporedio Vladu s nacistima i pozvao na novu Oluju, 09.01.2013. Članak s videoprilozima dostupan na http://www.vecernji.hr/vijesti/video-pozaic-usporedio-vladu-nacistima-pozvao-novu-oluju-clanak-495952).

Temeljitija razrada tih poveznica naći će mjesto u skorom addendumu ovome ogledu, gdje će za sad biti dostatno taj potonji ogled naznačiti kao širi kontekst za uočavanje kontinuiteta s određenim skupom u poveznicama navedenih recentnih izjava. 

[edit, 28. siječnja 2013: za pristup prvoj verziji addenduma, kliknut na sljedeći link