Predstavljanje knjige i predavanja Gregora Modera

22. i 23. svibnja 2018. na Filozofskom fakultetu u Rijeci gostovat će Gregor Moder, profesor sa Odsjeka za filozofiju Sveučilišta u Ljubljani.

U utorak 22. svibnja, u predavaonici 107 u 16:15 održat će predavanje pod nazivom Louis Althusser and the Materialism of Knowledge, a 23. svibnja, u srijedu, predstavit će svoju knjigu Hegel and Spinoza: Substance and Negativity te održati istoimeno predavanje u predavaonici 801 u 10:15. Read More

’68. u Rijeci i svijetu

Od 23. do 25. svibnja, u Rijeci će se obilježiti 50. obljetnica revolucionarne 1968. godine, koja se smatra društvenom i teorijskom prekretnicom u novijoj svjetskoj povijesti. Događaj ”`68. u Rijeci i svijetu”, koji zajedničkim snagama organiziraju Odsjek za kulturalne studije, Drugo moreGalerija SKC i udruga studenata IKS, dio je projekta Krajobrazi sjećanja koji istražuje i predstavlja razne teme vezane za kulturu sjećanja Rijeke i Europe, čime doprinosi ciljevima programskog pravca Doba moći, sastavnog dijela programa Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture. Read More

Tko smije vjerovati u Boga?

Razgovor o odnosu Crkve prema LGBT osobama i ženama održat će se  19. svibnja u 17:15 u Filodrammatici, u  sklopu drugog izdanja Festivala queer i feminističke kulture Smoqua,  prvog takvog festivala u regiji.

Razgovor će se održati nakon umjetničkog performansa rumunjske umjetnice Ruth Borgfjord, koja će sudjelovati u razgovoru zajedno sa Mihaelom Sečenom (Hrvatska) uz moderiranje Marjane Harcet (Slovenija).

Ruth Borgfjord je queer umjetnica koja svoj rad bazira na osobnoj kronologiji u kombinaciji s igrama mašte i istraživanjem, povezujući umjetnost i aktivizam.

Festival Smoqua organizira Lezbijska organizacija Rijeka „LORI“, u suradnji s udrugom PaRiter, inicijativom Građanke svom gradu i Centrom za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, a predstavlja spoj umjetnosti i aktivizma. Kao i prethodne godine, posjetitelji/ice imaju prilike upoznati se s poviješću i značajem queera i feminizma, ovaj put pod krovnom temom Ponos i predrasude. Festival je platforma i mjesto umrežavanja za zajedničke umjetničko-aktivističke projekte te kreiranje i učvršćivanje suradnje među raznorodnom publikom. Smoqua je dio programskog pravca Kuhinja uokviru programa Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.

Cjelokupan program festivala možete pogledati ovdje.

PrideChurch&Stuff

Sljedeći ogled napisan je u jeku analize konkretna dva događaja iz lipnja 2011., koji su nastupili tek u petodnevnom vremenskom rasponu: riječ je prvo o posjetu Hrvatskoj od čelnika katoličke Crkve, Pape Benedikta XVI., a zatim Gay Prideu, manifestaciji za podršku LGBTIQ osoba, održanom u Splitu. Oba su događaja bila popraćena sebi svojstvenim kontroverzama: prvi među ostalim pitanjem izdvajanja nemale novčane cifre u vrijeme ekonomske krize, i to prvenstveno za katolički događaj iz novaca svih poreznih obveznika od kojih nisu svi katolici. A drugi do tad neviđenim reakcijama mržnje, pa i otvorenog nasilja pravednički nastrojene gomile spram sudionika samog događaja za njegova odvijanja. Ogled ocrtava konture oba događaja: prvo među ostalim ističući kako je crkveni vrh kroz riječi zagrebačkog nadbiskupa J. Bozanića minorizirao financijske troškove opisivanjem “pohoda Svetog Oca” kroz “kategorije dara i ljubavi” koje će tim putem biti ostvarene – diskurz široko reproduciran iskazima raznolikih komentatora i svećenika. Da bi već pet dana nakon određeni pripadnici crkvenih redova u svojim medijskim istupima većinski pokazali prilično osebujno shvaćanje kategorije dara i ljubavi, ako ne i otvoreno disonantno istim vrednotama: bilo kao dr. Adalbert Rebić stavljajući sudionike nenasilne povorke na istu ravan onih koji su prema njima iskazali mržnju i fizički ih napali; bilo kao fra Jozo Ćirko otvoreno podržavajući nasilje protiv sudionika te povorke. S druge strane, kao manjinskoj iznimci takvom postupku ističu se ondašnje riječi dona Ivana Grubišića, koji je nasilje jasno osudio, a i s njime povezani mentalni sklop onih koji su “su zadojeni mržnjom i isključivošću za sve one koji nisu pravi Hrvati i katolici.“ Opisavši početne uvjete, ogled kreće u smjeru propitivanja koja li od navedenih linija mišljenja nalazi više zaleđa u službenom stavu katoličke Crkve. A da bi u tom pogledu prilično jasno empirijski locirao stavove u dobrome analogne intonaciji ne Grubišića, već Rebića i Ćirka – čineći to u piramidi katoličkih crkvenih stavova koja seže sve do najvišeg, vatikanskog crkvenog vrha, pa i izjava Pape Benedikta XVI. Pokraj navedenog, putem ekskursa u povijest ranih kršćana ukazuje se na nedosljednost crkvenjačkih stavova i šire: koji su istovremeno spremni osuditi manifestacije poput Pridea kao neprirodne, koje dovode u pitanje trenutni status quo. A ne uspijevajući naznačiti da te kriterije analogno, pa u ključnim segmentima i više obilježava aktivnost ranih kršćana u Rimskome Carstvu – bez čije vrste angažmana Crkva ne bi po svoj prilici ni uspjela uspostaviti svoje dugoročno postojanje, a gdje isti rani kršćani ili ne bivaju predmetom ikakve osude, ili se pak otvoreno valoriziraju u svojim mukama i patnjama. U posljednoj točki, razmatra se česti stav, koji je ujedno i službeni stav katoličke Crkve, a kojim isti pojedinci i grupacije tvrde: “ne osuđujemo homoseksualce, već njihovu homoseksualnost”. Posljedično se ističe kako je učestalost te razdiobe obrnuto proprocionalna njezinoj argumenatitvnoj promišljenosti, koja se pri tek nešto pomnijem razmatranju javlja kao problematična, pa i otvoreno manjkava. Razlog je tome što ne uspijeva osvijestiti činjenicu da svojstva osobe, poput njena seksualnog opredijeljenja te seksualnosti općenito, nisu ikakvim jednostavnim načinom raščlanjiva od same osobe kojoj se pripisuju – čemu se u prilog naznačuju zaključci znanstvenih studija da “potiskivanje svojstva poput vlastite seksualnosti može dovesti raznoraznim psihofizičkim problemima za tu istu osobu”. I, shodno čemu se zaključuje da “neuspjeh obznanjivanja zamršena odnosa [svojstva i njegova nosioca] ne samo da biva pogrešno, već ujedno otvoreno neodgovorno spram pojedinaca koji bi mogli iskusiti nemale psihofizičke posljedice od strane sebe i ostalih prilikom nastojanja i imanja znatnih problema u uspijevanju da žive u skladu s očekivanjima proizašlim iz tog krutog razlikovanja.” U krajnoj instanci, i s time svim u vidu, među ostalim se zaključuje da konkretan razvoj događaja bilo ni približno ne zadovoljava crkveno proklamirane ideale dara i ljubavi, bilo pod istima proklamira njihovo osebujno shvaćanje, ono koje otvoreno niječe početnu jednakost svih individua pred očima Crkve – i to isključivo zbog etički dubioznog kriterija kao što je isključivo njihova neheteroseksualna orijentacija. MOTIVACIJA: Par riječi o sadašnjoj odluci objave ogleda. Naime, isti spletom izdavačkih okolnosti nije izašao kad je to bilo i zamišljeno, u žiži ondašnjih opisivanih događanja. Opet, trenutna sporenja Vlade i Crkve oko programa uvođenja zdravstvenog odgoja u javne osnovne i srednje škole dala su čuti i izjave pripadnika crkvenih redova koje su upravo pod kritičko povećalo stavljene i u samim redovima priloženog ogleda. Za prvi od dva najrecentnija takva razvoja slovi izjava dr. Adalberta Rebića (Adalbert Rebić u: “F. Laušić, Slobodna Dalmacija, Teolog Adalbert Rebić: Pederi, lezbe i razni Štulhoferi upropastit će nam Hrvatsku, 09. siječnja 2013. Dostupno na: http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/198886/Default.aspx) , istog onog za kojeg smo spomenuli da u ogledu stavlja sudionike nenasilne Pride povorke na istu ravan onih koji su prema njima iskazali mržnju i fizički ih napali. Drugi će uputit najrecentnijoj medijskoj izjavi biskupa Valentina Pozaića, koji nije birao riječi ni prema Vladi ni seksualnim manjinama: prve prokazujući nacistima, nalik komunistima, liberalnim fašistima itd., a u vidu drugih – među ostalim i u pogledu homoseksualizma – ističući svojstvene im stavove kao ideološku indoktrinaciju, ne libeći se ni posegnuti za lokaliziranom pučkom “mudrošću” kako Bog nije stvorio Adama i Stevu, već Adama i Evu (v. i.kri, Večernji list: Pozaić usporedio Vladu s nacistima i pozvao na novu Oluju, 09.01.2013. Članak s videoprilozima dostupan na http://www.vecernji.hr/vijesti/video-pozaic-usporedio-vladu-nacistima-pozvao-novu-oluju-clanak-495952). Temeljitija razrada tih poveznica naći će mjesto u skorom addendumu ovome ogledu, gdje će za sad biti dostatno taj potonji ogled naznačiti kao širi kontekst za uočavanje kontinuiteta s određenim skupom u poveznicama navedenih recentnih izjava. [edit, 28. siječnja 2013]